U međunarodnom istraživanju koje je proveo Centar za međunarodno upravljanje i inovacije (CIGI) - think tank sa sjedištem u Kanadi, većina ispitanika bila je protiv pojma darkneta. Uzorak ankete sastojao se od 24 000 korisnika interneta koji su pripadali 24 zemlje, uključujući Australiju, Brazil, Kanadu, Kinu, Egipat, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Hong Kong, Indiju, Indoneziju, Italiju, Japan, Keniju, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Poljska, Južna Afrika, Južna Koreja, Švedska, Tunis, Turska i Sjedinjene Države itd.
Darknet se suočava s neprijateljskom opozicijom u zemljama poput Indije, Indonezije i Meksika. Gotovo 80% ispitanika iz ove tri zemlje zauzelo je gledište da bi trebalo ukloniti darknet. Više od 72% ispitanika iz Amerike i Australije dijelilo je slična stajališta u vezi s darknetom.
Kad je riječ o nadzoru, više od 20% ispitanika (26% da budemo precizni) izjavilo je da nemaju povjerenja u takozvane treće ili savezne prakse nadzora. Agencije za nadzor trećih strana ne bi trebale nadzirati komunikaciju pojedinog korisnika ili druge internetske aktivnosti, navode ispitanici.
Suprotno tome, prosječno 8, 47% ispitanika smatralo je da nadzorne agencije trebaju imati pravo nadzirati mrežne aktivnosti internetskog korisnika. Ispitanici koji su bili naklonjeni saveznom nadzoru pripadali su Tunisu (27%) i Pakistanu (21%).
Većina je pojedinaca koji su sudjelovali u anketi tumačila darknet kao izvor promicanja vulgarnosti.
Zanimljivo je napomenuti da većina korisnika interneta koji su sudjelovali u anketi nije imala pojma o čemu se radi u sigurnosti i privatnosti šifriranja, odnosno štiti li on-line transakcije i identitet putem weba. Više od 60% američkih korisnika interneta i još 60% ispitanika reklo je da tehnološke kompanije ni na koji način nemaju pravo razvijati aplikacije za praćenje zaštite agencija za provođenje zakona od pristupa internetskim osobnim podacima korisnika interneta.
Prilično je iznenađujuće da je 70% ispitanika anketirano mišljenje da bi agencije za nadzor trećih strana trebale imati pravo pristupa netizenovim informacijama iz nekog valjanog razloga, poput nacionalne sigurnosti. U međuvremenu se samo 30% ispitanika nije složilo. Pojam valjanih razloga varirao je kod internetskih korisnika ankete.
Jedan od najzanimljivijih aspekata ankete bio je da ispitanici iz Turske (45%) i Brazila (41%) nemaju povjerenja u savezne strategije nadzora. Ovaj postotak je prilično visok u usporedbi s drugim razvijenim zemljama poput Sjedinjenih Država (31%), Francuske (29%) i Australije (25%). Ispitanici iz četiri zemlje, uključujući Južnu Koreju, Njemačku, Hong Kong i Japan (40% da budemo precizni), izrazili su ogorčenost zbog motiva nacionalnih agencija za pristup osobnim podacima pojedinačnih korisnika interneta.
Rezultati ovog posebnog istraživanja naglašavaju činjenicu da uobičajeni korisnici interneta imaju različita mišljenja u odnosu na njihove vlade, kada je u pitanju njihova privatnost i sigurnost putem interneta. Oni imaju tendenciju da podrže savezni nadzor samo ako postoji valjan razlog koji se pridržava potreba nacionalne sigurnosti.
