Pojam "latencija" odnosi se na bilo koju od nekoliko vrsta kašnjenja obično nastalih u obradi mrežnih podataka. Nizak latencija mrežna veza je ona koja doživljava male vremenske odgode, dok veza s visokom latencijom pati od dugih kašnjenja.
Osim kašnjenja razmnožavanja, latencija može uključivati i kašnjenja prijenosa (svojstva fizičkog medija) i kašnjenja u procesu (kao što je prolazak kroz proxy poslužitelje ili stvaranje mrežnog hopa na internetu).
Iako percepcija brzine i performansi mreže obično se razumijeva samo kao širina pojasa, latencija je drugi ključni element. Prosječna osoba više je upoznata s pojmom širine pojasa jer je to metrika koju proizvođači mrežne opreme obično oglašavaju, ali latencija jednako vrijedi i za krajnje korisničko iskustvo.
Latencija prema propusnosti
Iako je teoretska širina pojasa mrežne veze fiksirana prema korištenoj tehnologiji, stvarna količina podataka koja teče preko nje (pod nazivom "propusnost") varira tijekom vremena, a na njega utječe i veća i niža latencija.
Prekomjerna latencija stvara uska grla koja sprečavaju ispuštanje podataka iz mrežne cijevi, čime se smanjuje propusnost i ograničava maksimalna učinkovita širina pojasa veze. Utjecaj latencije na propusnost mreže može biti privremena (traje nekoliko sekundi) ili trajna (konstanta), ovisno o izvoru kašnjenja.
Latencija internetskih usluga, softvera i uređaja
Na DSL i kabelskoj internetskoj vezi tipične su latencije manja od 100 milisekundi (ms) i često je manja od 25 ms. S satelitskim internetskim vezama, s druge strane, tipične latencije mogu biti 500 ms ili više.
Usluga internetske usluge na 20 Mbps može biti znatno lošija od servisa s nazivom 5 Mbps ako je pokrenut s visokom latencijom.
Satelitski internetski servis ilustrira razliku između latencije i širine pojasa na računalnim mrežama. Satelit ima veliku propusnost i visoku latenciju. Prilikom učitavanja web stranice, na primjer, većina satelitskih korisnika može primijetiti zamjetno kašnjenje od trenutka kada unesu adresu do vremena početka učitavanja stranice.
Ta visoka latencija prvenstveno je posljedica kašnjenja propagacije dok poruka zahtjeva putuje brzinom svjetlosti na udaljenu satelitsku postaju i natrag u kućnu mrežu. Nakon što poruke stignu na Zemlju, stranica se, međutim, brzo učitava, kao na drugim internetskim vezama velike brzine (kao što su DSL i kabelski internet).
WAN latencija je još jedna vrsta latencije koja se može dogoditi kada je mreža zauzeta s prometom do točke kada drugi zahtjevi kasni jer hardver jednostavno ne može podnijeti sve to pri maksimalnim brzinama. To također utječe na žičnu mrežu, jer cijela mreža djeluje zajedno.
Pogreška ili drugi problem s hardverom može povećati vrijeme potrebno za hardver za čitanje podataka, što je još jedan razlog za latenciju. To može biti slučaj za mrežni hardver ili čak i hardver uređaja, poput spora tvrdog diska koji treba vremena za pohranu ili dohvaćanje podataka.
Softver koji se pokreće na sustavu može uzrokovati i latenciju. Neki antivirusni programi analiziraju sve podatke koji se nalaze u računalu, a to je jedan od razloga zašto su zaštićena računala sporije od svojih kolega. Analizirani podaci često se razdvajaju i skeniraju prije nego što se upotrebljava.
Mjerenje latencije mreže
Mrežni alati kao što su ping testovi i traceroute mjeri latenciju određivanjem vremena koje je potrebno dani mrežni paket putovati od izvora do odredišta, a natrag, što se naziva "vrijeme zaokruženog putovanja". Vrijeme kružnog puta nije samo mjerenje latencije, ali je najčešći. Kvaliteta usluge (QoS) značajki kućnih i poslovnih mreža osmišljena je tako da omoguće zajedničko upravljanje propusnošću i latencijom kako bi se osigurala dosljednija izvedba.
