Posljednje izvješće Ujedinjenih naroda o klimatskoj krizi je jasno: iako su ulozi strašni, još uvijek ima vremena da se spriječe opasne ili nepovratne posljedice na okoliš. Ali kako? Svijet se mora odvojiti od svoje ovisnosti o mesu i mliječnim proizvodima i umjesto toga uvesti sustave prehrane biljnog porijekla. Da bi se ispunili ovi standardi, teret mora pasti na bogatije nacije. Sveučilište u Bonnu u Njemačkoj upravo je objavilo novu studiju koja tvrdi da Sjedinjene Države i Europska unija moraju smanjiti potrošnju mesa za 75 posto.
Izvješće Sveučilišta u Bonnu – pod naslovom “Meso i potrošnja i održivost” – odgovara na jedno od najvećih dugotrajnih pitanja kada se raspravlja o poljoprivrednim reformama: Kako si siromašnije nacije mogu priuštiti takve sveobuhvatne reforme? Istraživači su pomno analizirali ekološke troškove konzumacije mesa i mliječnih proizvoda kako bi utvrdili da su bogatije nacije uzrokovale većinu opasnih emisija, a kako bi zaustavile ekološke katastrofe, te zemlje moraju smanjiti proizvodnju i potrošnju mesa.
Studija – objavljena u posljednjem izdanju Annual Review of Resource Economics – navodi da se polovica proizvedenog žitarice uzgaja za prehranu životinja. Istraživači naglašavaju koliko je ovaj proces skup i neučinkovit u pogledu potrošnje zemlje, vode i energije. Osim otpada, studija naglašava kako uzgoj životinja najviše pridonosi jednom od najjačih stakleničkih plinova, metanu.
Kako bismo razumjeli šire implikacije konzumiranja mesa u bogatim zemljama, studija je analizirala prosječnu europsku i sjevernoameričku prehranu. Istraživač je naveo da prosječni američki građanin godišnje konzumira 270 funti (124 kilograma) mesa. Građani Europske unije godišnje pojedu 176 funti (80 kilograma) mesa. Izvješće naglašava da to nije održivo za svjetsku populaciju za koju se očekuje da će dosegnuti 10 milijardi do 2040.
"Kad bi svi ljudi konzumirali onoliko mesa koliko Europljani ili Sjevernoamerikanci, sigurno bismo promašili međunarodne klimatske ciljeve i mnogi bi se ekosustavi urušili", profesor u Centru za istraživanje razvoja (ZEF) na Sveučilištu u Bonnu i autor studije Matin Qaim rekao je u izjavi.“Stoga moramo značajno smanjiti potrošnju mesa, idealno na 20 kilograma ili manje godišnje. Rat u Ukrajini i rezultirajuće nestašice žitarica na međunarodnim tržištima također naglašavaju da manje žitarica treba hraniti životinje kako bi se podržala sigurnost hrane.”
Smanjenjem potrošnje mesa u bogatijim zemljama svijeta, potrošači i vlade mogli bi značajno smanjiti pritisak na okoliš. Uvođenje biljnih prehrambenih sustava moglo bi pomoći svijetu da postigne klimatske ciljeve. Organizacije, uključujući Greenpeace, prozvale su zapadne zemlje i industriju uzgoja životinja, skrećući pozornost na veliku štetu proizvodnje mesa. Prošle je godine organizacija zahtijevala da EU smanji proizvodnju mesa za 71 posto do 2030.
Europa pojačava napore u pogledu održivosti
Dok se raspravlja o klimatskim promjenama, većina poziva na održivost generalizira da svijet treba nešto poduzeti, ali većina zemalja nema resurse za sveobuhvatnu reformu.Međutim, glavni proizvođači stakleničkih plinova, uključujući Europu i zemlje Sjeverne Amerike, imaju resurse za obuzdavanje ovih opasnih industrija.
Nekoliko zemalja uvelo je jedno eksperimentalno rješenje za postavljanje ograničenja mesnoj industriji s porezom na meso. EU je 2020. godine razmotrio porezni prijedlog koji je izradila koalicija True Animal Protein Price Coalition sa sjedištem u Amsterdamu. Porez na održivost osmišljen je tako da odražava trošak za okoliš sa svakom kupnjom mesa, uključujući emisije stakleničkih plinova, zagađenje vode i gubitak divljih životinja. Organizacija vjeruje da bi ovaj porez mogao smanjiti potrošnju govedine za 67 posto; svinjetina za 57 posto; a piletina za 30 posto.
"To je svakako nepopularno, pogotovo zato što dodatak od 10 ili 20 posto vjerojatno ne bi bio dovoljan ako bi trebao imati učinak upravljanja", rekao je Qaim. “Meso, međutim, ima visoku ekološku cijenu koja se ne odražava na trenutne cijene.Bilo bi posve razumno i pošteno da potrošači dijele više tih troškova.”
Istraživač je prepoznao da bi bilo teško promovirati biljnu prehranu u siromašnijim zemljama bez velike industrije biljnih proteina. Napominjući da bi inicijative koje se temelje na biljnoj bazi i porast stanične proizvodnje mesa mogle naposljetku zatvoriti ovaj jaz u prehrani. Ali do tada, Qaim je tvrdio: "Moramo postati osjetljiviji na globalni utjecaj naših odluka."
Od najnovijeg izvješća UN-a o klimi, zemlje poput Danske pojačale su napore u promicanju održivih prehrambenih sustava. Država je upravo pokrenula program klimatskih oznaka hrane koji će kupcima pomoći da pronađu održive prehrambene proizvode u trgovinama mješovitom robom. Kampanja dolazi tjednima nakon što je Danska uložila 100 milijuna dolara u fond za biljke namijenjen promicanju održive proizvodnje hrane i obrazovanja.
Uspon klimatarijanca
Unatoč pritisku na vlade, najveća će prepreka biti rješavanje velikih tvrtki za uzgoj životinja.Trenutno 20 stočarskih tvrtki proizvodi više emisija nego tri velike europske zemlje: Britanija, Njemačka i Francuska. Biljna prehrana postaje sve važnija i popularnija nego ikad. Sada 55 posto potrošača uzima u obzir održivost pri kupnji.
Klimatičari – potrošači koji biraju što će jesti prema onome što je najmanje štetno za okoliš – sada predstavljaju većinu kupaca. S klimatskom krizom pred našim vratima, biljna prehrana postaje jedna od najboljih metoda doprinosa zaštiti okoliša. Smanjenjem ovisnosti o mesu i mliječnim proizvodima, svijet ima priliku boriti se protiv ekoloških katastrofa.
Da biste počeli izbacivati meso iz svoje prehrane i započeli svoje putovanje biljnom hranom, posjetite naš Vodič za početnike kroz biljnu prehranu za recepte, savjete i savjete stručnjaka.
Za više o planetu posjetite kategoriju vijesti o okolišu The Beeta.
Iznenađujući razlozi zbog kojih je ovih pet country pjevača prestalo jesti meso
Getty Images
1. Carrie Underwood voljela je životinje s farme svoje obitelji
Sedmerostruka dobitnica nagrade Grammy Carrie Underwood hvaljena je zbog svog "ogromnog" vokalnog raspona. Kada je riječ o njezinoj prehrani, Underwood je ljubiteljica buritosa za doručak i puno tofua. Ne bježi ni od ugljikohidrata. Prema Cheat Sheetu, jedan od njezinih omiljenih zalogaja je tostirani engleski muffin s maslacem od kikirikija.
Getty Images
2. Blake Shelton želi biti u korak sa svojom starijom djevojkom
Pjevač, tekstopisac i trener "The Voicea", Blake Shelton (43), nedavno radi na održavanju forme uz pomoć svoje dugogodišnje ljubavi, Gwen Stefani, koja je vegetarijanka i rekla mu je da prestane jesti meso ako želi da se osjećate bolje i smršavite. Shelton je pokušavao držati korak sa Stefaninom impresivnom kondicijom, prema intervjuu koji je Stefani dala ove jeseni.Bivša pjevačica grupe No Doubt i djevojka Hollaback dugogodišnja je vegetarijanka, uglavnom se hrani veganskom prehranom i super je fit-- a sa svojih 50 godina izgleda mlađe od svojih godina. Izvor je za Gossipcop rekao: "Gwen mu je rekla da je način da to izgubi da se drži podalje od mesa i loših ugljikohidrata." Navijamo za njega!.
Getty Images
3. Shania Twain ima ključ do prekrasne kože
Najprodavanija pjevačica country glazbe u povijesti ne kupuje skupe večere s odrescima nakon nastupa. “Kraljica country popa” prodala je više od 100 milijuna ploča, ali kaže da svoju prehranu bez mesa drži jednostavnom. Ona je i vegetarijanka i jede vrlo malo mliječnih proizvoda - iako je ponekad rekla da jede jaja.
4. Annette Conlon, strastvena narodna umjetnica
Americana pjevačica i tekstopisac Annette Conlon također je strastvena veganka. Započela je turneju “The Compassionette Tour” u nastojanju da suosjećanje, društvenu svijest, međuljudsku interakciju i probleme sa životinjama približi glavnoj publici.
Getty Images/ Arhiva Michaela Ochsa
