Ako pokušavate smršavjeti i teško vam je, niste sami, a jedan liječnik za dijete i pretilost dodao bi, to nije vaša krivnja. Gubitak težine i održavanje zdrave tjelesne težine nije proizvod nedostatka volje ili vaše individualne genetike. Također nije zbog nedostatka pokušaja. Radi se o informacijama koje ste dobili i načinu na koji smo naučeni jesti.
Istina o mršavljenju je da vaše tijelo emitira hormonalne reakcije na hranu koju jedete. Prerađeni i rafinirani ugljikohidrati, poput bijelog brašna ili pakirane hrane, sada čine 67 posto dnevnog unosa kalorija prosječnog američkog potrošača, što dovodi do debljanja.Jednom kada počnete jesti ovu hranu – kao što su pahuljice za doručak u kutiji ili pecivo ili kolačić ujutro – gotovo je nemoguće zaustaviti ciklus gladi, jedenja i nakupljanja masnoće cijeli dan.
Zašto je tako teško smršaviti?
Kada jedete prehranu bogatu rafiniranim ugljikohidratima, vaše tijelo reagira pohranjujući ih kao mast, tako da većinu vremena osjećate glad, objašnjava dr. Jason Fung, specijalist za bubrege, dijetolog i autor knjige The Obesity Code: Otkrivanje tajni mršavljenja među ostalim bestselerima. Ako većinu svojih kalorija pohranjujete kao mast, osjećate se gladni ubrzo nakon jela, a zatim ponovno jedete, što otežava sagorijevanje masti i postizanje gubitka težine.
"Nije nedostatak snage volje kada netko ne može smršaviti,kaže dr. Fung. Razmislite o ovome: ako jedan učenik ne uspije, možete logično zaključiti da se nije trudio ili nije radio zadaću. Kad više od 70 posto učenika ne uspije, krivite učitelja."
To je prikladna analogija dr. Funga, nefrologa koji liječi bolesti bubrega često uzrokovane stanjima povezanima s prekomjernom težinom ili pretilošću, uključujući metabolički sindrom, predijabetes i dijabetes tipa 2, sve takozvane bolesti načina života povezan s problemima prehrane i težine. Stručnjak je za povremeni post za koji kaže da može pomoći svakome tko treba prekinuti ciklus i smršaviti učinkovito i bez dijete. Ali prvo, želi da znaš da debljanje ili osjećaj stalne gladi tijekom cijelog dana nije tvoja krivnja.
Što uzrokuje debljanje?
"Vrsta hrane koju rutinski jedemo glavni je krivac – budući da nesvjesno biramo rafinirane ugljikohidrate i prerađenu hranu misleći da je ono što jedemo zdravo. Naše jutarnje mekinje s grožđicama smatramo zdravim izborom, iako su pune dodanog šećera ili cjelovitog zrna>"
Osim ako ne odaberete prehranu koja je uglavnom cjelovita hrana bogata biljnom hranom bogatom vlaknima kao što su povrće, voće, mahunarke, minimalno prerađene cjelovite žitarice (pune vlakana kao npr. kvinoja ili zob), te orašasti plodovi i sjemenke, vaše tijelo ne zna kako odgovoriti na visoko prerađenu hranu koju rutinski jedemo.
"Kada jedemo rafinirane ugljikohidrate i šećer, to uzrokuje da hormon inzulin kaže tijelu da samo pohrani dolazne kalorije koje ne može iskoristiti kao mast. Nakon što se zaključaju>"
Debljanje nije genetski
Debljanje ili život s viškom tjelesne težine nije uzrokovan nedostatkom snage volje ili genetike, ističe dr. Fung. Stvoren je širokim, sveprisutnim sustavnim problemom našeg sustava prerađene hrane koji ne uspijeva nutritivno opskrbiti naše stanovništvo. Uzmite u obzir da je trend pretilosti zapravo započeo tek prije jedne generacije.
Dr. Fung tvrdi da debljanje nije genetski povezano,budući da se možete osvrnuti na nedavno vrijeme kao što su 1970-e, kada je bilo manje od 13 godina.4 posto stanovništva imalo je prekomjernu tjelesnu težinu, za razliku od 1990-ih kada je taj broj porastao na 34 posto. Broj odraslih osoba s prekomjernom težinom i pretilih u SAD-u gotovo se udvostručio u 20 godina!
Danas se broj Amerikanaca koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo (definiran kao BMI iznad 30) ponovno gotovo udvostručio, na više od 73 posto. Samo ne tako davno kada smo bili zdravije veličine i težine, tvrdi dr. Fung, a svakako, proteklih 50 godina nije dovoljno vremena da se naša genetika značajno razvije ili promijeni. Pa što je? Naši prehrambeni sustavi.
