Skip to main content

Studija pokazuje da će ova jednostavna promjena u rutini smanjiti rizik od depresije

Anonim

Ako ste se ikad dvoumili da li ostati budni ili ići spavati, nova studija će vas definitivno uvjeriti da raniji odlazak u krevet i ranije buđenje ima veliki utjecaj na naše mentalno zdravlje: Rano lijeganje tipovi imaju značajno manji rizik od teške depresije, prema važnoj novoj studiji objavljenoj u časopisu JAMA Psychiatry.

Novo istraživanje naglašava ono što većina nas već zna: san je sastavni dio našeg fizičkog i mentalnog zdravlja; To je vrijeme kada se naše tijelo i mozak oporavljaju od dnevnih događaja, procesuiraju naše emocije i pripremaju nas za dan koji je pred nama.Učinci lošeg noćnog sna očiti su na našu izvedbu, otpornost i fokus, ali najnovija otkrića pokazuju da nam nedostatak sna, čak i u malim količinama, s vremenom može naštetiti povećavajući rizik od depresije, srčanih bolesti i dijabetes.

Istraživači sa Sveučilišta Colorado Boulder i Broad Instituta MIT-a i Harvarda objavili su jednu od prvih studija na velikoj populaciji koja točno procjenjuje koliko gubitak sna može utjecati na naše dugoročno mentalno zdravlje i što trebam nešto poduzeti.

Istraživanje ukazuje na vezu između ostajanja budnim do kasno i depresije

Prethodne studije su otkrile da noćne ptice imaju dvostruko veće izglede za depresiju nego one koje su rano krenule s spavanjem, bez obzira na ukupnu količinu sna koju spavaju. Problem s ovim studijama je u tome što poremećaj raspoloženja uopće može poremetiti san, pa je bilo nejasno ostaju li depresivni ljudi do kasno budni ili kasno ostajanje budno doprinosi depresiji.Osim toga, većina ovih prethodnih studija nije uzela u obzir druge čimbenike iz okoliša koji mogu utjecati na san i raspoloženje, zbog čega istraživači sumnjaju u valjanost ovih rezultata.

Studija iz 2018., koju je objavio isti autor kao i novu studiju, otkrila je da je 32 000 medicinskih sestara koje su "ranoranile" imale 27 posto manju vjerojatnost da će razviti depresiju tijekom četiri godine nego njihove kolegice koje su kasnile na spavanje . Kada su uzete u obzir okolišni čimbenici, rezultati su otkrili da kronotip (ponašanje koje utječe na vaše tijelo da želi spavati u određeno vrijeme) također utječe na rizik od depresije.

Dakle, u novoj studiji istraživači su željeli utvrditi može li pomicanje vremena spavanja za raniji odlazak u krevet biti zaštita od depresije, i ako je tako, koliko vremena biste trebali pomaknuti.

Nova istraživanja preporučuju odlazak na spavanje 1 sat ranije

Nova studija objavljena u časopisu, JAMA Psychiatry, proučavala je obrasce spavanja i mentalnog zdravlja 840 000 ljudi i pokazala da prirodna tendencija osobe da ide spavati u određeno vrijeme (zbog svoje genetike i ponašanja) utječe na njihov rizik od depresije.

"Već neko vrijeme znamo da postoji odnos između vremena spavanja i raspoloženja, ali pitanje koje često čujemo od kliničara je: Koliko ranije trebamo preusmjeriti ljude da bismo vidjeli korist?" komentira viša autorica i docentica integrativne fiziologije na CU Boulder, Celine Vetter. "Otkrili smo da je čak i jedan sat ranije odlazak na spavanje povezan sa znatno manjim rizikom od depresije."

Veliki razlog iza rezultata svodi se na našu genetiku. Imamo preko 340 različitih varijacija gena, a 12 do 42 posto naših preferencija vremena spavanja dolazi iz genetike. Zato su istraživači iz ove studije uzeli u obzir genetske podatke tako što su ih zamolili da ispune upitnik o preferencijama ili da nose uređaje za praćenje spavanja.

Rezultati su otkrili da je otprilike jedna trećina ispitanika identificirana kao jutarnji ljudi, devet posto bile su noćne ptice, a ostatak je bio negdje u sredini. Prosječna srednja točka spavanja (na pola puta između vremena za spavanje i vremena buđenja) bila je 3 ujutro.m. što znači da su zaspali u 23 sata i probudili se u 6 ujutro.

Istraživači su uzeli ove podatke i kombinirali ih s genetskim podacima, medicinskim zapisima i podacima o receptima te anketama u vezi s dijagnozom velikih depresivnih poremećaja kako bi otkrili da oni s genetskim varijantama koje uzrokuju rano ustajanje imaju manji rizik od biti depresivan.

Sa svakim jednim satom ranije sredinom - što znači da su odlazili u krevet sat ranije i budili se sat ranije - ispitanici su imali 23 posto manji rizik od velikog depresivnog poremećaja. Na primjer, ako netko tko inače ide spavati u 1 ujutro počne spavati u 12 sati i spava jednako dugo, rizik od depresije smanjuje se za 23 posto. Odlazak u krevet sat vremena ranije (23 sata) mogao bi smanjiti rizik od depresije za 40 posto.

Nažalost za one koji već rano ustaju, rezultati ne pokazuju mogu li imati koristi od ranijeg odlaska u krevet i ustajanja.

Spavanje i depresija

Iako bi moglo postojati nekoliko čimbenika koji dovode do ovih rezultata, istraživanje je pokazalo da povećanje izloženosti svjetlu ranoraniocima tijekom dana može utjecati na hormone koji utječu na raspoloženje. Kada smo izloženi sunčevoj svjetlosti, naš mozak oslobađa serotonin, poznat kao "kemikalija za sreću" zbog svoje sposobnosti da poboljša naše raspoloženje i učini da se osjećamo smireno i usredotočeno.

“Živimo u društvu koje je dizajnirano za jutarnje ljude, a večernji ljudi često se osjećaju kao da su u stalnom neusklađenosti s tim društvenim satom,” Iyas Daghlas, M.D., i glavni autor studija rekla je u intervjuu.

Iako Daghlas navodi da ova studija pruža čvrste dokaze da učinak vremena spavanja može utjecati na depresiju, on ipak naglašava da je potrebno dovršiti daljnja randomizirana klinička ispitivanja kako bi se definitivno potvrdila ta korelacija.

Ako želite prijeći na ranije spavanje, Vetter nudi nekoliko savjeta. “Neka vam dani budu svijetli, a noći tamne”, preporučuje ona. “Popijte jutarnju kavu na trijemu. Hodajte ili se vozite biciklom na posao ako možete, a navečer prigušite tu elektroniku.”