Prehrana bogata povrćem, cjelovitim žitaricama i hranom bogatom vlaknima, s malom količinom ribe, ali minimalnom količinom mesa i mliječnih proizvoda mogla bi biti odgovor na to kako smanjiti dugoročni rizik od razvoja demencije, dvije nove studije iz američkog Nacionalnog instituta za oči (NEI).
"Moramo istražiti kako prehrana utječe na mozak i oči, rekla je glavna autorica dr. Emily Chew u priopćenju za NEI. Ravnateljica je Zavoda za epidemiologiju i kliničke primjene. Nalazi su bili iznenađujući rezultat opsežne studije osmišljene za istraživanje starenja i zdravlja očiju."
Istraživači su analizirali podatke iz Studije očnih bolesti povezanih sa starenjem (AREDS1) i njezine naknadne studije Studije očnih bolesti povezanih sa starenjem 2 (AREDS2) koje su zajedno uključile 8 000 ljudi. Osmišljeni su za istraživanje očnih bolesti povezanih sa starenjem, makularne degeneracije. Ono što su otkrili ima dalekosežne implikacije na demenciju i povezanost s prehranom.
Prehrana sudionika procijenjena je prije i tijekom studije, uključujući njihovu prosječnu konzumaciju specifičnih komponenti mediteranske prehrane tijekom prethodne godine. Osim povrća, cjelovitih žitarica i ribe, ova vrsta obroka je bogata cjelovitim voćem, orašastim plodovima, mahunarkama i maslinovim uljem te je manja u konzumaciji crvenog mesa i alkohola.
Studija je testirala mentalnu, kognitivnu funkciju sudionika nakon pet godina, a naknadna studija testirala je kognitivnu funkciju na početku te studije i ponovo dvije, četiri i 10 godina kasnije. Tijekom 15 godina, oni sudionici koji su se najviše pridržavali mediteranske prehrane imali su najmanji rizik od mentalnog oštećenja.
Čini se da najveće razine konzumacije ribe i povrća pružaju najveću zaštitu. I iako uzrok i posljedica nisu dokazivi u ovoj vrsti istraživanja, nakon 10 godina, oni u drugoj studiji koji su jeli najviše ribe imali su najsporiju stopu mentalnog propadanja. Nalazi su objavljeni 14. travnja u časopisu Alzheimer's and Dementia.
Istraživači su također otkrili da ljudi s genom APOE, koji ih izlaže većem riziku od Alzheimerove bolesti, u prosjeku imaju niže rezultate kognitivnih funkcija i veći mentalni pad od onih bez gena. Prednosti pomnog pridržavanja mediteranske prehrane bile su slične za ljude sa i bez gena APOE. To znači da su učinci prehrane na mentalne funkcije neovisni o genetskom riziku za Alzheimerovu bolest, tvrde istraživači.
