Gljive su jedna od najtajnovitijih namirnica na planetu, voćne spore gljiva koje rastu iz šumskog tla ili na kori drveća – poput malih naslaganih terasa – kao stanovnici sjene koji sada, prema znanosti, pružaju neke od najsnažnijih zdravstvenih dobrobiti bilo koje prirodne hrane koju možemo jesti. Prethodne studije identificirale su spojeve u gljivama koji se bore protiv raka, a sada je nova studija otkrila još jedan razlog zašto jesti gljive: čini se da smanjuju rizik od depresije.
"Za čarobne gljive odavno je poznato da imaju halucinogene moći, a vrste gljiva koje su se uzimale tijekom psihodeličnih šezdesetih i sedamdesetih sadrže psihoaktivne i halucinogene spojeve, psilocibin ili psilocin.Ali ovo nisu vrste gljiva na koje se odnosila najnovija studija."
Nova vijest o gljivama je da su istraživači sa Sveučilišta Penn State objavili izvješće u znanstvenom časopisu Journal of Affective Disorders koji je otkrio da ljudi koji jedu gljive izgleda imaju manji rizik od depresije. Studija detaljno opisuje kako gljive mogu pozitivno utjecati na mentalno zdravlje potrošača.
Istraživači Penn Statea prikupili su podatke od više od 24 000 odraslih Amerikanaca između 2005. i 2016. kako bi utvrdili kako prehrana bogata gljivama korelira s mentalnim zdravljem i razinama depresije. Istraživači su odlučili ispitati gljive jer sadrže nekoliko bioaktivnih spojeva koji su povezani sa smanjenjem tjeskobe. Neki od njih uključuju B12, antioksidanse, protuupalne tvari i čimbenike rasta živaca. Studija je zaključila da visoka konzumacija ovih hranjivih tvari korelira s manjom učestalošću depresije.
"Gljive su najveći prehrambeni izvor aminokiseline ergotioneina i protuupalnih tvari koje ljudi ne mogu sintetizirati", rekao je glavni istraživač Djibril Ba u izjavi."Visoke razine ovoga mogu smanjiti rizik od oksidativnog stresa, što također može smanjiti simptome depresije."
Studija je analizirala odnos između konzumacije gljiva i statistike depresije, uzimajući u obzir glavne čimbenike rizika, socio-demografiju, bolesti koje sami prijavljuju, lijekove i druge prehrambene čimbenike.
Prosječna dob ispitanika bila je 45 godina, a većina skupine bili su bijelci. Istraživački tim Penn Statea primijetio je da je veća konzumacija gljiva povezana s nižom stopom depresije. Međutim, autori studije naglasili su da se ta povezanost ne može pretvoriti u jasnu uzročno-posljedičnu korist konzumiranja gljiva na raspoloženje.
"Studija pridodaje sve većem popisu mogućih zdravstvenih dobrobiti jedenja gljiva, rekao je Joshua Muscat, istraživač Instituta za rak Penn State Instituta i profesor znanosti o javnom zdravlju."
Istraživački tim proveo je naknadnu analizu vjerujući da bi korelacija mogla ukazivati na to da bi zamjena crvenog mesa gljivama mogla imati više koristi za mentalno zdravlje.Studija je završila neuvjerljivim rezultatima, ali je istraživački tim primijetio ograničenja koja se mogu popraviti u budućim studijama. Istraživački tim objavio je da studija služi za isticanje potencijalne kliničke i javnozdravstvene važnosti konzumacije gljiva i konzumacije biljnog porijekla. Iako studija ostaje relativno neuvjerljiva, izvješće otvara put daljnjim istraživanjima o prehrani i depresiji.
Godinama su istraživači diljem svijeta proučavali odnos između prehrane biljnog porijekla, hrane i problema mentalnog zdravlja. Iako su istraživanja rijetka, nekoliko je studija pokazalo da bi promjena prehrane potencijalno mogla biti središnji čimbenik u smanjenju rizika od poremećaja mentalnog zdravlja kao što su depresija i anksioznost. Studija istraživača Havard He altha nedavno je otkrila da je veza između hrane i mentalnog zdravlja nepobitna. posebno u vezi s poremećajima raspoloženja i depresijom.
"Čimbenici stila života koji se mogu mijenjati, kao što su izbor prehrane, pušenje i tjelesna aktivnost, potencijalno mogu utjecati na rizik od depresije, ali ne djeluju neovisno, gostujući znanstvenik na Harvardu T.H. Chan School of Public He alth, rekla je Patricia Chocano-Bedoya. Iako možemo proučavati koji se promjenjivi čimbenici rizika mogu povezati s depresijom, ne možemo procijeniti koliki je postotak depresije povezan s određenim čimbenikom, budući da su oni uglavnom međusobno povezani.”"
Drugi izvještaj objavljen u Psychiatry Research zaključio je da su obrasci prehrane izričito povezani sa stopom depresije. U izvješću se navodi da je "obrazac prehrane karakteriziran visokom konzumacijom crvenog i/ili prerađenog mesa, rafiniranih žitarica, slatkiša, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti, maslaca, krumpira i umaka s visokim udjelom masti, te niskim unosom voća i povrća s povećanim rizikom od depresije.” Studije nastavljaju povezivati biljnu prehranu s nižim stopama depresije, što znači da bi hrana poput gljiva mogla biti ključ za smanjivanje čimbenika rizika.
Iako je studija Penn Statea trenutačno neuvjerljiva, drugo izvješće iz Preventive Medicine ispitalo je 300 000 ljudi starijih od 12 godina, otkrivši da su smanjeni unos mesa i mliječnih proizvoda te povećana konzumacija voća i povrća povezani s nižim razinama stresa i depresije.Dobrobiti za mentalno zdravlje pridružuju se sve opsežnijem popisu drugih prednosti prehrane biljnog porijekla, uključujući manji rizik od bolesti srca, dijabetesa, raka i visokog krvnog tlaka.
