Iako većina od 6 milijuna ljudi koji žive s Alzheimerom u SAD-u dobiju dijagnozu u dobi od 65 ili više godina, postoji oko 200 000 mlađih Amerikanaca kojima je dijagnosticirana rana Alzheimerova bolest. Istraživači sada vjeruju da se starenje mozga, neurološki poremećaji i bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti mogu odgoditi, pa čak i odvratiti odabirom načina života, posebice prehrane. Nova studija upravo je otkrila da mediteranska prehrana, bogata povrćem i voćem, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima, sjemenkama i malo ribe – i s malo ili nimalo zasićenih masti u crvenom mesu i punomasnim mliječnim proizvodima – štiti od starenja mozga, Alzheimerove bolesti , i demencija.
Ovo bi bila dobra vijest za svakoga tko je gledao kako se stanje voljene osobe pogoršava od bolesti mozga kao što je Alzheimerova bolest. Nesretno stanje ove bolesti je to što nema lijeka, a liječenje lijekovima ne može zaustaviti napredovanje, ostavljajući one s obiteljskom anamnezom strah od ideje da su možda sve bliže, svaki put kad zaborave ime ili ne mogu izvući pravu riječ iz njihovih mozgova. Udruga za Alzheimerovu bolest navodi da, u prosjeku, osoba kojoj je dijagnosticirana Alzheimerova bolest može živjeti četiri do osam godina nakon postavljanja dijagnoze, ovisno o različitim čimbenicima, ali neki žive puno duže.
Alzheimerova bolest je neurodegenerativno stanje koje utječe na rad mozga kada se plakovi ili nakupine proteinskih fragmenata nakupljaju između živčanih stanica, dok se spletovi, napravljeni od druge vrste proteina, pojavljuju poput neposlušnih loza koje se omataju oko moždanih stanica i smanjujući njihovu sposobnost slanja i primanja signala koji su u biti način na koji vaš mozak obrađuje i komunicira.
Ovi nepoželjni razvoji ometaju vezu između moždanih stanica, tako da vaš mozak ne može uspostaviti iste veze i dohvatiti činjenice, imena ili scene iz sjećanja na način na koji je to prije mogao. Simptomi obično počinju blagi, ali kako bolest napreduje, ometa svakodnevni život zamućujući pamćenje, a kako mozak gubi svoju sposobnost da djeluje kao središnja tjelesna naredba i kontrola, demencija i Alzheimerova bolest naposljetku lišavaju pojedince nemogućnosti zadržavanja koherentan razgovor, izvršavanje dnevnih zadataka, samostalno funkcioniranje ili reagiranje na okolinu.
Najbolja dijeta za zdravlje mozga
Sada nam nova obećavajuća studija govori da je mediteranska prehrana bogata povrćem, ribom, voćem i mahunarkama, a siromašna crvenim mesom i zasićenim masnoćama—zaštitna za zdravlje mozga, a možda čak i rade na smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova bolest i demencija.Iako uzroci ovih poremećaja nisu u potpunosti poznati, čini se da odabir načina života igra ulogu u bolesti i njezinom napredovanju tijekom vremena.
Evo što novo istraživanje ima za reći o vezi između Alzheimerove bolesti i načina na koji mediteranska prehrana može smanjiti vaš rizik ili odgoditi potencijalnu pojavu bolesti mozga.
Utjecaj Alzheimerove bolesti na mozak
Naš je mozak složen organ koji sadrži milijarde neurona koji prenose informacije putem električnih i kemijskih signala. Te se poruke šalju u druge dijelove našeg mozga putem sinapsi, ali i kroz naš živčani sustav do naših mišića i organa. Naši neuroni sadrže 3 bitna dijela - tijelo stanice, dendrite i akson. Tijelo stanice drži jezgru, koja kontrolira aktivnost stanice. Dendriti se granaju iz tijela stanice i čekaju da prikupe informacije od drugih neurona. Akson je poput stabla neurona i otpušta poruke drugim neuronima.
Prema Nacionalnom institutu za starenje, da bi normalno funkcionirali, neuroni zahtijevaju komunikaciju s drugim neuronima, gorivo od kisika i glukoze te sposobnost popravka, preoblikovanja i regeneracije. Kod Alzheimerove bolesti ti se procesi poremete i rezultiraju odumiranjem neurona.
Uzrok ovih smrti neurona su naslage proteina koji se nazivaju beta-amiloidni proteini i tau proteini. Beta-amiloidni proteini se skupljaju i tvore plakove koji se nalaze između neurona i ometaju komunikaciju među njima. Tau proteini se nalaze unutar neurona, što je normalno kada su zdravi, ali Alzheimerova bolest stvara kemijsku promjenu koja uzrokuje da se tau počne lijepiti zajedno, tvoreći niti koje se nazivaju zapletima unutar i izvan stanice, što blokira njihovu sposobnost komunikacije ili povezivanja s druge ćelije.
Liječnici još uvijek istražuju što točno uzrokuje te plakove i čvorove, a ostaje pitanje koliko je to genetski, a koliko uvjetovano životnim stilom poput alkohola, spavanja, stresa i prehrane.
Novo istraživanje baca svjetlo na najbolju dijetu za liječenje Alzheimerove bolesti
Znanstvenici iz DZNE (Njemački centar za neurodegenerativne bolesti) otkrili su da bi redovita mediteranska prehrana koja se sastoji uglavnom od biljne hrane (i izbjegavanje mesa) mogla zaštititi od nakupljanja proteina u mozgu i također smanjiti smanjenje mozga koje se događa kako starimo.
Studija, objavljena u časopisu Neurology, nadzirala je 512 ispitanika u dobi od oko 70 godina. Od njih, otprilike jedna trećina, ili 169, bili su kognitivno zdravi, dok su ostale dvije trećine, ili 343, bile pod visokim rizikom razvoja Alzheimerove bolesti. Kako bi odredili što su sudionici jeli, istraživači su od svake osobe zatražili da sama prijavi svoje prehrambene navike (putem upitnika) kako bi navela koju hranu (od 148) je jela u posljednjih nekoliko mjeseci. Sudionici su postizali više bodova ako su često jeli hranu koja je uobičajena na mediteranskoj prehrani. To uključuje ribu, voće i povrće, mahunarke, žitarice i mononezasićene masti, poput maslinovog ulja.
Zatim su istraživači proveli skeniranje mozga pomoću skenera magnetske rezonancije (MRI) kako bi istražili smanjenje mozga i stavili sudionike studije na mentalnu oštrinu i neuropsihološke testove kako bi odredili kognitivne sposobnosti. U međuvremenu, 226 ispitanika također je izmjereno na amiloid-beta proteine i tau proteine u njihovoj cerebrospinalnoj tekućini. Rezultati su otkrili da nezdrava prehrana s većim udjelom zasićenih masti i nižim udjelom namirnica biljnog podrijetla poput voća i povrća ima više razine biomarkera amiloid-beta proteina i tau proteina, u usporedbi s osobama koje su jele hranu na mediteranskoj dijeti. Testovi pamćenja također su pokazali da su oni koji nisu slijedili mediteransku prehranu imali lošije rezultate od onih koji su jeli uglavnom biljnu prehranu.
“Postojala je i značajna pozitivna korelacija između bližeg pridržavanja mediteranske dijete i većeg volumena hipokampusa. Hipokampus je područje mozga koje se smatra kontrolnim središtem pamćenja.Rano se i jako smanjuje kod Alzheimerove bolesti,” objasnio je u intervjuu dr. Tommaso Ballarini, glavni autor studije.
Buduća istraživanja će nastaviti ispitivati vezu između prehrane i zdravlja mozga
Cilj istraživača ove studije je nastaviti pratiti te sudionike i ispitivati ih tijekom sljedećih pet godina. To će istraživačima dati priliku vidjeti kako se nastavila prehrana sudionika, bez obzira na to jesu li ostali na mediteranskoj prehrani ili ne, te kako prehrana utječe na njihov mozak i neurološko starenje tijekom vremena.
“Moguće je da mediteranska prehrana štiti mozak od naslaga proteina i atrofije mozga koji mogu uzrokovati gubitak pamćenja i demenciju. Naša studija ukazuje na to,” navodi Ballarini. "Ali biološki mehanizmi koji stoje u pozadini toga morat će se razjasniti u budućim studijama."
Druga slična istraživanja došla su do istog zaključka. Druga studija objavljena u časopisu Neurology iz 2018. pratila je 70 sudionika s normalnom kognicijom.34 sudionika su se u velikoj mjeri pridržavali mediteranskog stila prehrane, dok ostalih 36 nije. Kada su poduzete kliničke i neuropsihološke mjere, rezultati su otkrili da su oni koji su se više pridržavali mediteranske prehrane imali oko 1,5 do 3,5 godine zaštite od Alzheimerove bolesti.
Zaključak: Čini se da se mediteranska prehrana bori protiv starenja mozga, demencije i Alzheimerove bolesti. I dok su te bolesti neizlječive, čini se da način života kao što je biljna prehrana nudi određenu zaštitu od ranog početka. Pridržavajte se prehrane bogate voćem, povrćem, mahunarkama i zdravim masnoćama koje mogu pomoći u sprječavanju normalnog starenja mozga i pojave Alzheimerove bolesti.
