"Pozor svim ljubiteljima fleksitarije ili biljnog mesa. Možda ste na dobrom putu. Nova studija otkriva da je jedenje mesa biljnog podrijetla pet puta tjedno dovoljno za poboljšanje zdravlja crijeva i promjenu ravnoteže bakterija u vašem tijelu s nezdravih na zdrave, što zauzvrat pomaže u sprječavanju bolesti."
Ako ste okorjeli cjeloviti biljojed koji se ponosi time što priprema doma pripremljene šarene obroke pune povrća i cjelovitih žitarica ili mahunarki – i nikada ne dirate one kupovne alternative bez mesa – vjerojatno ćete okrenuti nos na lažno meso vani.Ali prije nego što odbacite vrijednost pljeskavica na bazi graška, pokazalo se da one mogu imati snažne zdravstvene prednosti za ljude koji bi inače jeli crveno meso.
Ovi brendovi mesa biljnog podrijetla kao što su Beyond, Impossible i drugi često dobiju lošu ocjenu i kod mesojeda (koji ukazuju na dugačak popis dodanih sastojaka) i od vegana svjesnih zdravlja (koji kažu da bi radije jedite cjelovite namirnice, hvala) jer su ultra-prerađene, s jednakim sadržajem zasićenih masnoća kao i prave, ili koriste genetski modificirane sastojke za ponovno stvaranje okusa i teksture mesa. Ako je vaša mantra 'jesti pravu hranu', onda je velika vjerojatnost da je izbjegavate.
Studija otkriva da biljne zamjene za meso mogu pomoći u promjeni mikrobioma
Nova studija otkrila je da zamjena samo pet mesnih obroka tjedno za biljne alternative ima iznenađujući učinak blagotvornog djelovanja na vaše crijevne bakterije – u samo četiri tjedna. Ovo je ohrabrujuća vijest za sve koji sebe smatraju fleksitarijancima ili koji postupno pokušavaju prijeći na pristup koji se više temelji na biljkama zbog svojih zdravstvenih, ekoloških ili etičkih razloga.
Istraživači koji su proveli studiju, objavljenu u časopisu Foods, svjedočili su korisnim promjenama u mikrobiomu za koje prethodna zdravstvena istraživanja sugeriraju da mogu pomoći u prevenciji pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i upalnih bolesti crijeva među ostalim stanjima povezanima s upalom i zdravlje crijeva.
Studija baca novo svjetlo na zdravstveni profil biljnih alternativa mesu i trebamo li ih smatrati ultraprerađenom hranom ili boljim izborom od stvarnog mesa.
PBMA je povećao puteve stvaranja butirata, što istraživanje sugerira da je korisno za smanjenje upale i smanjenje rizika od bolesti iritabilnog crijeva, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti, zaključio je glavni autor studije, Miguel Toribio-Mateas, klinički neuroznanstvenik s iskustvom u prehrani, crijevnom mikrobiomu i zdravlju mozga na School of Applied Sciences, London South Bank University.
Zamjene za meso imaju za cilj pomoći ljudima da prestanu jesti meso
"Kada su ga pitali za savjet za sve koji razmišljaju o fleksitarijanskoj dijeti, ili koji pokušavaju jesti manje mesa, ali uživaju u biljnim mesnim alternativama na tržištu, Toribio-Mateas je odgovorila: Rekao bih da postoji cijeli zdravstveni aureol ili nedostatak istih oko mnogih proizvoda."
"PBMA uključeni u studiju bili su praktični proizvodi koji mogu olakšati živote ljudi, rekao je za The Beet u ekskluzivnom intervjuu e-poštom. Ne bih preporučio ljudima da ih jedu svaki dan u svakom obroku, ali nadam se da oni koji čitaju studiju razumiju da čak i hrana koju mnogi smatraju ultraprerađenom može biti u redu za vaš mikrobiom."
"Na temelju toga, dodao je Toribio-Mateas, nadam se da će se ti ljudi malo opustiti jer smo jako zabrinuti oko hrane i moramo se usredotočiti na uživanje u njoj umjesto da je pretjerano analiziramo."
"Dodatnih 19 grama vlakana tjedno povećalo je kratkolančane masne kiseline
Studija je bila relativno mala randomizirana kontrolirana studija koja je uključivala 40 sudionika bez ikakvih zdravstvenih problema. Polovici sudionika isporučene su biljne mesne alternative (PBMA) u fleksitarnom scenariju 'stvarnog svijeta' u kojem su mogli sami birati koliko će obroka zamijeniti. Znanstvenici su analizirali uzorke stolice prije i nakon četverotjedne intervencije kako bi vidjeli je li se njihov mikrobiom promijenio.
U prosjeku, sudionici su jeli pet PBMA tjedno i to je povećalo njihov unos vlakana za 18,98 grama. U usporedbi s kontrolnom skupinom koja je jela svoju uobičajenu prehranu, 20 sudionika koji su jeli PBMA imali su povećanje u putevima koji proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA) zvane butirat.
Butirat regulira tjelesnu težinu, sprječava dijabetes i jača imunološki sustav
"Naši crijevni mikrobi fermentiraju vlakna u hrani za proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina (SCFA). To su masne kiseline s manje od 6 atoma ugljika koje se proizvode kada dobre crijevne bakterije fermentiraju vlakna u debelom crijevu. Jedna posebna SCFA, butirat, igra ključnu ulogu u jačanju zdravlja i borbi protiv bolesti."
Butirat je glavni izvor energije za stanice u debelom crijevu, održava sluznicu crijeva zdravima i sprječava upale. Nadalje, istraživanja pokazuju da odgovarajuća proizvodnja butirata regulira tjelesnu težinu i energiju, sprječava pretilost, dijabetes i masnu jetru te jača imunološki sustav.
Biljna prehrana bogata mahunarkama, povrćem i cjelovitim žitaricama osigurava topiva i netopiva vlakna koja su crijevnim bakterijama potrebna za stvaranje ove iznimno korisne SCFA. PBMA proizvodi u studiji sadržavali su niz topivih i netopivih vlakana iz korijena cikorije, mrkve, graška i krumpira. Osim toga, fitonutrijenti u proteinima graška i brašnu od graška koji su bili osnovni sastojci PBMA, moduliraju mikrobiom crijeva i pomažu proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, komentirali su autori.
Je li meso biljnog podrijetla ultraprerađeno ili zdravo?
Kao nacija, jedemo previše ultraprerađene hrane i ona čini šokantne dvije trećine dječje prehrane. Zdravstveni stručnjaci poput American College of Cardiology upozoravaju nas da svaka dodatna porcija ultraprerađene hrane povećava rizik od kardiovaskularne smrtnosti za devet posto.
NOVA klasifikacija Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda definira ultraprerađenu hranu kao formulacije sastojaka stvorenih nizom industrijskih tehnika i procesa. To obično znači korištenje jeftinih sastojaka visokog prinosa kao što su kukuruz i pšenica, dodavanje šećera, masti, aditiva i bojila te oblikovanje i prethodno prženje u simpatične proizvode koji izazivaju ovisnost.
"Iako neki proizvođači koriste te procese za izradu biljnih alternativa mesu, autori nove studije tvrde da puka industrijska obrada sastojaka biljnog podrijetla ne čini da rezultirajuća biljna alternativa mesu spada u kategoriju ultra-prerađene hrane koja je puna dodanog šećera ili drugih sastojaka koji štete zdravlju crijeva."
Što je sa zasićenim mastima u lažnom mesu?
Sastojci lažnih mesnih proizvoda uvelike se razlikuju ovisno o marki, a neki sadrže veće količine zasićenih masti, soli i dodanog šećera od drugih ili od mesnih proizvoda. Biljni hamburgeri, kobasice, mesne okruglice i mljeveno meso koje su znanstvenici koristili u novoj studiji uglavnom su napravljeni od proteina graška, ali neki proizvodi uključuju proteine riže i soje, a njihove zasićene masti (iz kokosovog ulja) kretale su se od 11,9 grama do 14,8 grama. grama na 100 grama.
"American Heart Association preporuča da ograničimo zasićene masti na ne više od 13 grama dnevno, na temelju dijete od 2000 kalorija. Međutim, ako mijenjate obični hamburger za biljnu alternativu, vjerojatno ćete smanjiti ukupnu masnoću, a neki stručnjaci sugeriraju da, iako kokosovo ulje podiže LDL (tzv. loš) kolesterol, ono također povećava i koristan HDL (dobar kolesterol) i može zaštititi srce ako je dio uravnotežene prehrane."
"Toribio-Mateas upozorila je da ne treba ekstrapolirati više iz studije, osim da kaže: znanost ukazuje na dobrobiti voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki itd., ali još uvijek je upitno je li potpuno veganstvo bitno bolje. To bi moglo biti zato što nam nedostaju duge studije koje prate sudionike više mjeseci, ili čak godina, umjesto tjedana, i koje uspoređuju svejede s veganskim kohortama na toj osnovi, s podudaranjem spola, dobi, BMI-a itd." Toribio-Mateas obećava da će uslijediti dodatna istraživanja iz "Bowels & Brains Lab", koji je sukreirao s višim znanstvenikom za hranu Adri Besterom, akademskim voditeljem Londonske klinike za inovacije u poljoprivredi i prehrani (LAFIC).Zaključak: Čini se da biljne zamjene za meso promiču zdravlje crijeva
Zamjena mesnih proizvoda biljnim mesnim alternativama pet puta tjedno mogla bi potaknuti crijevne bakterije, pomoći vam u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Ako prelazite na biljnu hranu s fleksibilnim pristupom, uključite povrće bogato vlaknima u svaki obrok i nemojte se bojati uključiti neke zdrave biljne hamburgere i kobasice!
