Kakva bi razlika bila da ja ili bilo koja druga osoba odlučimo pokušati spasiti planet jednu po vilicu?
Znamo da odricanje od mesa, mliječnih proizvoda i svih životinjskih proizvoda ima golem utjecaj na naše osobno zdravlje i dobrobit. Istraživanja su pokazala da oni koji jedu biljne proizvode ili vegane žive dulje, imaju 32 posto manji rizik od srčanih bolesti i 25 posto manji rizik od prerane smrti iz bilo kojeg razloga. Ali možemo li doista utjecati na planet? Samo sami?
Što se toga tiče, kakva je razlika između moje plastične slamke ili plastične vrećice? Ovo su stvari koje se pitamo, iako smo se mi ovdje u The Beetu odrekli mesa, mliječnih proizvoda i svih životinjskih proizvoda radi našeg zdravlja i zdravlja Majke Zemlje. Želimo koristiti našim tijelima, planetu i što se toga tiče životinja, ali kada razmislite o utjecaju našeg izbora hrane na klimatske promjene, pitanje je zastrašujuće.
Razmotrite ovo: proizvodnja mesa povećava emisije ugljika, korištenje vode i korištenje zemljišta te je eksponencijalno skuplja za naše prirodne resurse od bilo koje druge vrste proizvodnje hrane. Također znamo da se klimatske promjene ubrzavaju alarmantnom brzinom.
Ako bi se jedna osoba odrekla mesa i mliječnih proizvoda na godinu dana, kako bi to utjecalo na njihov ugljični otisak? Kako bi to usporilo globalno zagrijavanje?
Evo kako je biljna prehrana zdravija za vas i planet:
Kada bi jedna osoba prestala jesti meso ili mliječne proizvode za samo jedan obrok dnevno tijekom cijele godine, to bi imalo isti učinak kao da se ne vozi 3000 milja ili LA do New Yorka, prema Suzy Amis Cameron, koji je pokrenuo One Meal a Day For the Planet.Slavno je angažirala Oprah da to isproba na mjesec dana, a medijskom stručnjaku je bilo lako učiniti.
Ako jedna osoba pojede samo jedan biljni obrok dnevno, uštedjet će 200 000 galona vode, nastavlja Cameron. Pomnožite to s tri obroka dnevno i ušteda će narasti do emisije ugljičnog dioksida koja je jednaka vožnji od gotovo 10 000 milja i nepotrebnoj potrošnji 600 000 galona vode u jednoj godini.
Nova studija također pokazuje da ljudi koji svoje proteine dobivaju iz biljaka imaju zdravije bio-markere za bolesti srca, vitkiji su i imaju više antioksidansa u tijelu, što je rezultat konzumiranja više voća i povrća. Sve su to pokazatelji općeg zdravlja i blagostanja.
Prelazak na biljnu hranu na samo mjesec dana može utjecati.
Ako jedna osoba postane vegan na mjesec dana, može uštedjeti 620 funti štetnih emisija ugljika i uštedjeti 913 četvornih stopa prašume (budući da se one uhvate za uzgoj goveda) i 33 481 galona vode.
Ako jednostavno preskočite jednu funtu govedine, uštedjeli ste 1799 galona vode, piše The LA Times, što je jednako puštanju vode u WC školjki 514 puta. Prosječan američki muškarac pojede 4,8 unci mesa dnevno, a prosječna žena oko 3 unce dnevno, prema CDC-u. Dakle, ako izračunate prosjek, ako bi se jedna osoba odrekla mesa na godinu dana, to bi značilo uštedu 328, 500 galona ušteđene vode. ili 93, 857 ispiranja.
"Hrana je jedan od najvećih utjecaja koje pojedinac može imati", kaže nutricionist Christopher Gardner, dr. sc., profesor medicine na Stanfordu. "Ako zbrojite sve stakleničke plinove iz kilometara koje vozite i električne energije koju trošite, hrana ima veći utjecaj."
"Mijenjate žarulju svakih šest mjeseci, ali jedete svaki dan. Kada se možete početi drugačije hraniti? upitao. Sada, danas poslijepodne, večeras i sutra.”"
Proizvodnja hrane četvrti je najveći proizvođač stakleničkih plinova i čini 11,1 posto globalnih emisija, a meso ima najveći utjecaj na naše prirodne resurse, prema značajnoj komisiji EAT-Lancet, objavljenoj 2019.
Jedite biljke, živite duže. I da, dobit ćete dovoljno proteina
Sada se vjeruje da su proteini iz biljaka zdraviji od bilo kojeg drugog izvora, prema novoj studiji koja pokazuje da ljudi koji većinu svojih proteina dobivaju iz biljnih izvora žive dulje. Gardner primjećuje da većina Amerikanaca - 97,5 posto - dobiva više nego dvostruko preporučeni dnevni unos (RDA), što zapravo nije zdravo. Samo zato što trebate proteine ne znači da ih trebate puno, a mnogo voća i povrća koje jedete sadrži dovoljno proteina da vaše tijelo opskrbi najzdravijim razinama. Zapravo, kaže on, možete dobiti sve aminokiseline iz biljaka i žitarica, sjemenki, orašastih plodova i mahunarki koje možete dobiti iz životinja. Osim toga, prehrana koja se više temelji na biljnoj prehrani može se boriti protiv pretilosti i bolesti povezanih s prehranom poput dijabetesa i srčanih bolesti, što prehranu uglavnom biljkama čini zdravijim izborom.
U radu objavljenom u Nutrition Reviews, Gardner i njegovi kolege postavili su ovaj hipotetski scenarij: kad bi Amerikanci ukupno jeli 25 posto manje proteina, m i prebacili 25 posto unosa životinjskih proteina na biljne proteine, mi bismo ispuniti 8 posto cilja klimatskih promjena Pariškog sporazuma.“Ta bi promjena smanjila emisije stakleničkih plinova za 40 posto ako samo mislite na doprinos hrane,” kaže on.
Razmislite o tome kako se mijenjaju društvene norme. Meso je novo pušenje.
Gardner vjeruje da je to mjesto gdje vaš pojedinačni doprinos može imati još veći učinak: pomoći u promjeni društvenih normi. Kako? Razmislite samo o nečemu poput pušenja ili nevezanja sigurnosnog pojasa, kaže. Prije mnogo godina to je bila uobičajena praksa, ali danas su stvari sasvim drugačije.
"Trenutno je društvena norma otići na ljetni roštilj i jesti hamburgere i odrezak", kaže. “Ali kad bi gomila ljudi jela žitarice i grah s marokanskim okusom – drugi bi ljudi počeli misliti: ‘Vau, gomila moje obitelji i prijatelja jede drugačije. Možda ću to pokušati.’ Nije da moramo natjerati sve da se promijene – bitno je natjerati dovoljno ljudi da naprave promjenu.”
"Okretanje proteina počinje kada je hrana nepotrebno ukusna"
Naglašava da svatko ne mora postati vegan da bi napravio značajnu razliku. Svaki pomak prema većem broju biljaka je koristan. Zapravo, Gardner je radio s Culinary Institute of America na programu pod nazivom Menus of Change, koji uključuje nešto što se zove "okretanje proteina". To je u osnovi proširenje onoga što je on gore opisao, gdje se kuhari restorana usredotočuju na mahunarke, žitarice i povrće kao "neprimjerno ukusan" fokus obroka. Meso, ako ga ima, samo je jedna mala komponenta.
"Natjerali bismo više ljudi da jedu puno manje mesa ako bismo se usredotočili na okus i koliko će biti sjajan te na globalnu fuziju okusa", kaže. Menus of Change ima čak i spin-off koji se usredotočuje na sveučilišne blagovaonice, gdje "preobučavate ukus mladih odraslih koji još nisu roditelji i nisu u radnoj snazi, ali onda oni odu i to je njihova društvena norma za ostatak života. Ako to postane društvena norma, mislim da ćemo dobiti pomak.”
Iako kuhari imaju moć mijenjati nepce, svatko od nas može pojedinačno odabrati što će naručiti, kupiti ili jesti. Svaki obrok, ili mjesec, ili godina čini razliku u našem zdravlju i zdravlju našeg okoliša.
