Nova studija objavljena u časopisu Nature Metabolism otkrila je da nikad nije prerano početi jesti zdravu prehranu radi naše dugovječnosti. Studija je pokazala da što smo stariji, veća je vjerojatnost da ćemo dobro stariti ako usput dobro jedemo. Ovo je istraživanje proučavalo zdravlje crijeva više od 9 000 ljudi. Otkrilo je da se koliko dugo živimo može predvidjeti mjerenjem zdravlja našeg crijevnog mikrobioma.
Posljednja je studija koja zaključuje da zdrava prehrana, definirana kao raznolika, uglavnom cjelovita hrana biljnog podrijetla, s vrlo malo ili nimalo životinjskih proizvoda, određuje ravnotežu bakterija u našim crijevima.Prisutnost "dobrih" bakterija, hranjenih hranom bogatom vlaknima poput povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki, može nas dovesti do duljeg života, prema istraživanju. A to nam može pomoći da ostanemo zdravi iu godinama.
"Crijevni mikrobiomi s godinama postaju sve jedinstveniji za pojedince, kaže studija i ta razlika postaje odlučujući čimbenik kada je riječ o tome tko živi najduže. Promatrali su tri skupine unutar ukupno preko 9.000 pojedinaca i otkrili da razlike u mikrobno proizvedenim aminokiselinama mogu predvidjeti tko će živjeti najdulje. Te su razlike sve izraženije što smo stariji, pa će ljudi stariji od 80 s najzdravijim crijevnim mikrobiomima biti živi i za četiri godine, što pokazuje da postoji veza između zdravog starenja i prehrane."
"Identificirani uzorak mikrobioma zdravog starenja karakterizira smanjenje nezdravih bakterija, što znači da što ste stariji, to je vjerojatnije da vašim crijevima nedostaju loše bakterije povezane s lošom prehranom."
Ljudi podcjenjuju važnost vašeg crijevnog mikrobioma i cjelokupnog zdravlja
Ako ste odrasli misleći da je vaš probavni sustav mjesto gdje hrana ide na apsorpciju hranjivih tvari prije nego što se ostatak eliminira, niste jedini. I to nije neistina, to je samo pretjerano pojednostavljivanje. Ispostavilo se da je u našem probavnom sustavu puno više od apsorpcije vitamina i minerala, a tek su posljednjih godina znanstvenici stvarno počeli shvaćati važnu ulogu bakterijskih kolonija koje bujaju u našim crijevima.
Mikrobiomi ljudskih crijeva vrlo su slični korijenskom sustavu biljaka. Dok biljke kopaju svoje žilavo korijenje duboko i daleko u tlo kako bi pronašle hranjive tvari iz bakterija i mikroba, mi proizvodimo vlastitu prljavštinu, naseljavajući bogato unutarnje "tlo" svakojakim bakterijama, koje se nazivaju mikrobiom.
"Naša tijela stvaraju delikatne kolonije crijevne flore ovisno o tome što jedemo, a kad god nešto stavimo u usta, pomažemo odrediti koje bakterije napreduju, a koje nestaju.Sada se vjeruje da važnost ravnoteže između dobrih i loših bakterija upravlja funkcijama daleko od crijeva: mozak, naša srca, zdrava cirkulacija naših arterija su pod utjecajem ove populacije u našem probavnom sustavu. Zdrave crijevne bakterije stvaraju homeostazu u tijelu koja pokreće našu probavu, imunitet i cjelokupno zdravlje."
Izgradnja zdravog mikrobioma počinje kad ste mladi i nastavlja se kako starimo
Što jedemo, i što više dajemo prednost zdravlju crijeva konzumiranjem zdrave hrane poput lisnatog povrća, povrća, voća i orašastih plodova i sjemenki te izbacimo životinjske proizvode i mliječne proizvode koji mogu biti upalni, dulje ćemo uživo, kaže se u novoj studiji koja je sadržavala istraživanje provedeno na Institutu za sistemsku biologiju (ISB) u Seattleu.
ISB je promatrao zdravlje crijeva kod više od 9 000 ljudi, u dobi od 18 do 101 godine. Istraživači su identificirali "mikrobni drift" kod zdravih 80-godišnjih sudionika studije.Ovaj "odmak" pomaknuo je sudionike prema "stanju jedinstvenog sastava" koje nije bilo prisutno kod ispitanika s manje zdravim crijevnim mikrobiomima.
Što jedete raznovrsniju biljnu hranu, to je bolje za zdravlje crijeva i dugovječnost
Zdraviji ispitanici također su vidjeli niže razine uobičajenih bakterija iz tipične američke prehrane koja je bogata životinjskim masnoćama i hranom koja izaziva upalu, što je dovelo do toga da te osobe imaju manje "jedinstvenih" crijevnih mikrobioma, a manje je vjerojatno da će oni koji su na dijeti živjeti duže od četiri godine nakon početka studije.
"Oni s jedinstvenijim mikrobiomima povezani su s prisutnošću spoja (indola izvedenog iz triptofana) koji je također povezan s duljim životnim vijekom miševa. Ovi spojevi često su tržište smanjene upale crijeva - kronična upala povezana je s nizom bolesti koje mogu povećati rizik od morbiditeta povezanog sa starenjem."
Istraživači su također primijetili korelaciju između viših razina zdravih crijevnih bakterija i stogodišnjaka. Drugim riječima, što je crijevni mikrobiom bio raznolikiji i zdraviji, veća je vjerojatnost da će pojedinac živjeti dulje.
Ovo znači da što više voća i povrća jedete, veća je vjerojatnost da će se vaše crijevne bakterije prebaciti na zdrav i raznolik mikrobiom, stvarajući manje upale u tijelu i manji ukupni rizik od bolesti, što će vjerojatnije održati te na životu duže.
Različite crijevne bakterije, duži život
"Zanimljivo je da se čini da ovaj uzorak jedinstvenosti počinje sredinom života – od 40 do 50 godina – i povezan je s jasnim metabolomskim potpisom krvi, što sugerira da ove promjene mikrobioma nisu samo dijagnoza zdravog starenja, već mogu također izravno doprinose zdravlju kako starimo, rekao je glavni autor dr. Tomasz Wilmanski u izjavi."
"Ovaj jedinstveni potpis može predvidjeti preživljavanje pacijenata u zadnjim desetljećima života."
Crijevni mikrobiom mijenja se tijekom vremena kako starimo i istraživači su otkrili da što je crijevni mikrobiom bio zdraviji na početku odrasle dobi, to je vjerojatnije da će trajati i čak se poboljšati s obzirom na obrasce prehrane ili bolesti dovesti do velikih promjena.
"Prijašnji rezultati istraživanja starenja mikrobioma čine se nedosljednima, s nekim izvješćima koji pokazuju smanjenje rodova jezgre crijeva u populaciji stogodišnjaka, dok drugi pokazuju relativnu stabilnost mikrobioma sve do početka pogoršanja zdravlja povezanog sa starenjem, ”, objasnio je koautor dr. Sean Gibbons.
"Naš rad, koji je prvi koji uključuje detaljnu analizu zdravlja i preživljavanja, može riješiti ove nedosljednosti.
"Konkretno, pokazujemo dvije različite putanje starenja – jednu, smanjenje središnjih mikroba i popratni porast jedinstvenosti kod zdravijih pojedinaca, u skladu s prethodnim rezultatima kod stogodišnjaka koji žive u zajednici; i drugo, održavanje središnjih mikroba u manje zdravih pojedinaca."
Otkrića sugeriraju da bi ulaganje većeg truda u održavanje zdravog crijevnog mikrobioma moglo ključno pridonijeti dugovječnosti.
Ti si uistinu ono što jedeš
Druga studija objavljena prošli mjesec u časopisu Nature otkrila je vezu između promjena mikrobioma i povećanog rizika od Alzheimerove bolesti.
"Znate izraz 'Ti si ono što jedeš'", rekao je stariji autor dr. Jacob Raber, profesor bihevioralne neuroznanosti na Medicinskom fakultetu OHSU. "Ovo bi mogao biti dio toga."
Ova otkrića su prva koja povezuju zdravlje crijevnog mikrobioma i kognitivne promjene i promjene u ponašanju osoba koje pate od Alzheimerove bolesti. Istraživanje je također po prvi put identificiralo vezu između neuralnog tkiva u hipokampusu, području mozga zahvaćenom Alzheimerovom bolešću, i promjenama u crijevnom mikrobiomu.
"Mikrobi mogu izazvati utjecaj na bihevioralne i kognitivne mjere relevantne za Alzheimerovu bolest putem epigenetskih promjena u hipokampusu", rekao je Raber. "Ili, alternativno, može biti da epigenetske promjene u hipokampusu utječu na promjene u crijevnom mikrobiomu."
Studija Alzheimerove bolesti odražava nalaze studije o dugovječnosti. Iako ne možemo zaustaviti starenje, što više dajemo prednost zdravlju crijeva, lakše ćemo dočekati starost.
"Ovo sugerira da mikrobiom crijeva ne samo odražava, nego i potencijalno doprinosi duljem životnom vijeku domaćina", napisali su istraživači ISB-a. "Kako se naše razumijevanje mikrobioma starenja bude povećavalo, praćenje i identificiranje modificiranih značajki koje mogu pospješiti zdravo starenje i dugovječnost imat će važne kliničke implikacije za sve stariju populaciju svijeta."
Zaključak: Izbacite hranu koja hrani nezdrave crijevne bakterije, poput mesa i mliječnih proizvoda, nezdrave hrane, pakirane hrane s dodanim šećerom ili konzervansima. Dodajte više cjelovite biljne hrane u obliku povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki koje su minimalno kuhane ili prerađene. Nastavite hraniti svoja crijeva hranom bogatom vlaknima punom zdravih probiotika i prebiotika, a vaša će se crijeva pobrinuti za ostalo.
