Kako si spavao sinoć? Ako nije tako dobro, onda biste trebali dati prednost tom aspektu svog zdravlja, prema novoj studiji koja je upravo objavljena, povezujući san s rizikom od demencije. Studija je pokazala da ako spavate manje od šest sati noću, nakon 50, to povećava rizik od demencije za 30 posto. New York Times je izvijestio o nalazima i ljudi su mi to ponavljali cijeli dan. Naša je obitelj poznata po tome da nema potrebe ili nema puno sna, a moja mama (najenergičnija od svih) zadnjih godina svog života nije znala reći koji je dan.Za sve koji su se navikli hvaliti da im ne treba san, ova je studija bila poziv na buđenje da spavanje postane prioritet kao i odlazak u teretanu ili salatarnicu.
"Ljudi su često toliko usredotočeni na druge aspekte svog zdravlja, kao što je biljna prehrana ili svakodnevna tjelovježba i održavanje zdrave težine, da zanemaruju važnost sna. Umjesto inzistiranja da mi ne treba puno sna, recite sebi da vaš mozak možda neće raditi tako dobro ako spavate manje. Reci: Trebam sna, samo to još ne znam."
"Studija je proučavala podatke o spavanju gotovo 8 000 sudionika i otkrila da su oni koji su spavali manje od šest sati u svojim 50-ima i 60-ima imali 30 posto veću stopu demencije od onih koji su spavali normalnih 7 sati. Ono što ova studija nije učinila jest promatranje obrazaca spavanja u ranijim životnim dobima, pa se može sa sigurnošću pretpostaviti da je dovoljno sna dobra ideja, u bilo kojoj dobi."
"Studija je pratila ljude 30 godina kako bi izmjerila jesu li značajne promjene u obrascima spavanja povezane s povećanim brojem slučajeva demencije i otkrila da je spavanje manje ili više od normalnog također povezano s poremećajem mozga: Opservacijske studije pokazuju i kratke i dugo trajanje sna povezano s povećanim rizikom od kognitivnog pada i demencije, navodi se u studiji."
Poznato je da Alzheimer počinje 15 ili više godina prije nego što netko primijeti simptome gubitka pamćenja, gubitka izvršnih funkcija ili iracionalnih misli, pa su autori studije rekli da se nepravilni obrasci spavanja tijekom tog vremena mogu čak smatrati rani učinak bolesti.
"Ali njihov najveći zaključak je: uporno kratko trajanje sna povezano je s povećanim rizikom od demencije. Dakle, san treba smatrati zdravstvenim prioritetom, zajedno s prehranom."
Pa kako ćeš zaspati? Dijeta igra ulogu
Uloga prehrane i kvalitetnog sna proučavana je i objavljena. Nedostatak dovoljnog sna povezan je s nizom uzroka, uključujući loše zdravlje, starenje i stres, prema Odsjeku za neurologiju Sveučilišta Columbia. Ali to također ima veze s onim što jedemo.
Hranjive tvari u hrani biljnog podrijetla poput zelenog lisnatog povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki mogu vam pomoći da dobijete kvalitetniji san, uključujući željezo, cink i magnezij.Studija iz 2020. u časopisu Sleep Medicine Reviews povezala je nedostatak željeza sa sindromom nemirnih nogu, koji može poremetiti san. Neunošenje dovoljno magnezija povezano je sa snom u studiji u Nutrients. Magnezij se nalazi u orašastim plodovima i sjemenkama. Poznato je da cink pomaže cirkadijalnim ritmovima vašeg mozga koji reguliraju cikluse spavanja, prema studijama. Cinka ima u izobilju u grahu, grašku, orašastim plodovima poput indijskih oraščića i badema te slanutku.
Zaključak: biti zdraviji mozak, imati više sna. Za 5 ključnih hranjivih tvari za dobar san pogledajte Beetove preporuke o tome što jesti.
