Uz približavanje UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP26), više od 50 nevladinih organizacija diljem svijeta poziva na summit kako bi se ponudio jelovnik baziran na biljnim namirnicama. COP26 će naglasiti važnost promjene trenutnog prehrambenog sustava kako bi se promicala održivost i bolja borba protiv klimatske krize. Koalicija nevladinih udruga poziva predsjednika summita u parlamentu Aloka Sharmu da u potpunosti ukloni meso i mliječne proizvode s događaja.
“Bavljenje ovim hitnim područjima na sastanku COP26 pomoglo bi potaknuti vlade diljem svijeta da poduzmu mjere. I dao bi svjetskim čelnicima još jednu mogućnost velikog utjecaja koju bi dodali u svoj alat za rješavanje problema klimatskih promjena,” stoji u pismu.
Izvješće UN-ovog IPCC-a o klimatskoj krizi izbacilo je uzgoj životinja u prvi plan klimatskih rasprava. Prepoznajući ozbiljan utjecaj proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, svjetski su čelnici na globalnoj razini dobili zadatak smanjiti emisije ugljika i razviti održivija rješenja. Na isti način odjekuju i pozivi na summit COP26, tvrdeći da treba nešto poduzeti na događaju UN-a. Neke od organizacija koje upućuju peticiju voditelju samita uključuju Animal Equality, ProVEG International, RSPCA, Humane Society International i World Animal Protection.
“Rad s poljoprivrednicima na podršci i kataliziranju prijelaza na proizvodnju i potrošnju hrane koja je više usmjerena na biljke proaktivan je korak. To se mora prenijeti na globalnu prehrambenu i poljoprivrednu industriju koja je spremna na budućnost,” nastavlja se u pismu. “Pozivamo Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) da službeno i javno prizna ulogu stočarstva kao jednog od najvećih doprinositelja klimatskim promjenama.I otvoriti veći prostor za dijalog.”
Kada se govori o klimatskim promjenama, biljna prehrana i prehrambene alternative postale su jedna od vodećih metoda za borbu protiv emisija i otpada. Izvješće Good Food Instituta iz 2019. pokazalo je da proizvodnja mesa biljnog podrijetla uzrokuje prosječnu uštedu od 88 posto manje emisija stakleničkih plinova nego trenutna industrija uzgoja životinja. Isto izvješće otišlo je i dalje naglašavajući da meso biljnog podrijetla koristi 93 posto manje zemlje i 95 posto manje vode od proizvodnje hrane životinjskog podrijetla.
Još jedno izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Project Drawdown pokazalo je da bi se uštedjelo kad bi 50 do 75 posto svjetske populacije smanjilo konzumaciju mesa i zadržalo se na prehrani od 2250 kalorija dnevno između 43 do 68 gigatona stakleničkih plinova. Biljna prehrana dat će čovječanstvu priliku da obuzda klimatsku krizu koja se brzo pogoršava.
"Znanost je jasna da bi smanjenje globalnog broja stoke moglo doprinijeti do jedne petine ublažavanja potrebnih za postizanje pariškog cilja ispod 2°C", stoji u pismu.
Ostali supotpisnici uključuju Vegenuary, The Vegan Society, Farm Sanctuary i Compassion in World Farming. Organizacije se zajedno nadaju istaknuti opasnosti proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, koristeći jelovnik UN-ovog summita kao točku emitiranja. U svjetlu pogoršanja ekoloških uvjeta, organizacije vjeruju da COP26 mora ukloniti proizvode životinjskog podrijetla iz događaja klimatskih promjena.
“Ako ozbiljno mislimo izbjeći klimatsku katastrofu, svjetski čelnici moraju priznati znanost,” izjavila je Julie Janovsky, međunarodna potpredsjednica Humane Society za dobrobit domaćih životinja, za Plant Based News. “I implementirajte strategije za promjenu našeg globalnog prehrambenog sustava u onaj koji značajno smanjuje industrijsku uzgoj životinja. Smanjenje broja uzgojenih i zaklanih životinja legitimna je i bitna komponenta borbe protiv klimatskih promjena. Ignoriranje ogromnog utjecaja industrijskog uzgoja životinja na klimu više nije opcija. A konferencija o klimatskim promjenama COP26 nudi vitalnu priliku svjetskim čelnicima da poduzmu akciju.”
Budući da je ljudska aktivnost, a točnije uzgoj životinja, u središtu klimatskih promjena, organizacija vjeruje da je neophodno da svjetski lider preuzme odgovornost. Ostale koalicije, uključujući Plant Based Treaty–proširenje Pariškog sporazuma–vjeruju da bi održiva proizvodnja hrane i nabava trebali biti vodeća tema u rješenjima za klimatske krize, izgradnjom zdravijeg planeta s održivijim prehrambenim sustavom.
Kako unijeti dovoljno željeza kada ste na biljnoj prehrani
Možda mislite da je željezo sinonim za meso, a iako ga životinjski proteini svakako sadrže, to ne znači da ne možete dobiti dovoljno željeza ako jedete uglavnom biljnu prehranu. Zapravo, možete ako znate koju hranu odabrati i kako je spariti. Dnevna preporuka Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) za unos željeza je 18 miligrama (mg), ali nisu svi izvori željeza jednaki. Evo što oni koji jedu biljnu hranu trebaju znati o željezu i koja je hrana bogata željezom najbolja za iskorištavanje dobrobiti.Zasluga galerije: Getty Images
Getty Images
1. Bijele gljive
1 šalica kuhana=3 mg željeza (17% dnevne vrijednosti (DV))\ Mnogo je razloga zašto jesti gljive redovito, ali njihova mesna tekstura (probajte Portobello kapu kao zamjenu za meso za hamburger!) i dovoljno proteina su dva vrhunca. Dodajte ih svom prženju, tacosima ili čak umjesto mesa u lažnom umaku Bolognese.
Getty Images
2. leća
1/2 šalice=3 mg željeza (17% DV) Ne morate pojesti veliku porciju leće da biste dobili obilnu dozu željeza. Samo pola šalice osigurava gotovo 20% željeza koje vam je potrebno u jednom danu. Baš kao i gljive, leća ima mesnatu teksturu koja dobro funkcionira u hamburgerima, tacosima ili zdjelicama za žitarice.
Getty Images
3. Krumpir
1 srednji krumpir=2 mg željeza (11% DV) Jadni krumpir dobio je tako loš glas. Strah od ovog mlaza bogatog ugljikohidratima je neopravdan jer je to zapravo pristupačan i ukusan izvor željeza i kalija. Zato samo naprijed i uzmite hašiš, pečeni krumpir ili juhu od krumpira i ostavite kožu za malo dodanih vlakana.
Getty Images
4. Indijski oraščići
1 unca=2 mg željeza (11% DV) Većina orašastih plodova sadrži željezo, ali indijski oraščići se ističu jer imaju manje masti od nekih drugih orašastih plodova. Jedna unca indijskih oraščića (oko 16 do 18 oraha) ima 160 kalorija, 5 grama proteina i 13 grama masti. Dodajte šaku indijskih oraščića u smoothieje, juhe ili umake za dodatnu kremastost.
Getty Images
