Skip to main content

Biljna hrana bit će u fokusu konferencije UN-a o klimi

Anonim

Približno 85 posto svjetske populacije trenutačno osjeća posljedice klimatskih promjena, tvrde istraživači Mercator Research Instituta. Ove su godine naslovi usredotočeni na britanske toplinske valove i američke suše naglašavali posljedice klimatskih promjena i naglašavali potrebu za djelovanjem vlade. Po prvi put ikada, Ujedinjeni narodi bit će domaćin klimatskog događaja usredotočenog na hranu tijekom konferencije o klimatskim promjenama COP27.

Paviljon Food4Climate organizira neprofitna organizacija za održivu hranu ProVeg International. Uz 17 dodatnih partnera, događaj o održivoj hrani će educirati goste o tome kako je održiva hrana najučinkovitija metoda za borbu protiv klimatskih promjena.Događaj naglašava da ako globalne temperature porastu iznad 1,5º Celzija u odnosu na predindustrijske razine, ove opasne ekološke promjene ne samo da će postati nepovratne, već će se pogoršati u nadolazećim desetljećima.

"Odobrenje UN-a za postavljanje paviljona Food4Climate na COP27 stvarno označava tektonski pomak u pristupu UN-a prehrambenim sustavima", rekao je u izjavi Raphael Podselver, voditelj UN-ovog zagovaranja u ProVegu. "Nadamo se da će paviljon angažirati kreatore politike diljem svijeta da se pozabave izazovima koje donosi poljoprivreda i potaknuti zemlje da prihvate rješenja."

Smješten u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, paviljon Food4Climate protezat će se na 130 četvornih metara (pet četvornih milja) i pružati potrebne informacije delegacijama iz gotovo 200 zemalja koje prisustvuju konferenciji. ProVeg namjerava ponuditi primarne alate i obrazovanje za vladine dužnosnike za donošenje politika usmjerenih na hranu nakon COP27.

Unatoč tome što daju samo 18 posto svjetskih kalorija, meso i mliječni proizvodi zahtijevaju 83 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta.Industrija mesa i mliječnih proizvoda također je odgovorna za dvostruko veće emisije stakleničkih plinova uzrokovane biljnom prehranom. Kako se klimatska kriza pogoršava, ProVeg tvrdi da je ispunjavanje klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma nemoguće bez opsežne prehrambene i poljoprivredne reforme.

“Nedjelovanje u sustavima prehrane u ovoj fazi više nije opcija. Moramo više prijeći na biljnu prehranu kako bismo učinkovito smanjili emisije metana i CO2,” istaknuo je Podselver. “Znanstveni dokazi pokazuju da ovaj prijelaz može pomoći u zaustavljanju klimatskih promjena, kao i osigurati sigurnost hrane za buduće generacije. ”

“Greenwash Festival” tijekom COP26

Na Twitteru je Greta Thunberg izrazila svoje nezadovoljstvo COP26 prošlog studenog. Mladi klimatski aktivist tweetao je: “Ovo više nije klimatska konferencija. Ovo je Global North greenwash festival,” koji govori o tome kako vlade i glavni igrači u industriji skrivaju štete za okoliš od javnosti.Događaj se također suočio sa značajnim kritikama nekoliko klimatskih aktivista zbog posluživanja mesa na svim događajima i gostiju koji su letjeli privatnim zrakoplovima.

Bez potpune transparentnosti, vlade uključene u COP26 krive su za zelenašenje. Većina zemalja i dalje je daleko od svojih klimatskih obveza, posebice jer većina zemalja pod Pariškim sporazumom nije uspjela donijeti značajne održive politike temeljene na biljkama. Na primjer, Kanada mora smanjiti potrošnju mesa za 80 posto kako bi dosegla obećanje o nultoj neto emisiji do 2050.

Hranimo se za zaštitu planeta

Ovog je ljeta više od 30 milijuna Amerikanaca iskusilo upozorenja o visokim vrućinama koje su spržile zapad Sjedinjenih Država. Toplinski valovi samo su jedna od smrtonosnih posljedica za okoliš koje su nastale klimatskim promjenama i potaknute uzgojem životinja. Međutim, još uvijek ima vremena da se klimatske promjene zaustave. U travnju prošle godine, Ujedinjeni narodi objavili su treći dio svog izvješća IPCC-a, tvrdeći da se moraju poduzeti tri glavna koraka kako bi se zaustavile klimatske promjene: korištenje manje energije temeljene na ugljiku, uklanjanje CO2 iz atmosfere i prehrana biljnom hranom.

Izvješće također navodi da je uz emisije ugljika, metan vrlo opasan za okoliš. UN-ovi istraživači tvrdili su da svijet mora smanjiti emisije metana za 33 posto do 2030. godine – upirući prstom u industriju govedine i mliječnih proizvoda. Metan ima 80 puta veću moć zagrijavanja od ugljičnog dioksida u prvih 20 godina koliko dospije u atmosferu. Trenutno su krave odgovorne za 40 posto globalnih emisija metana.

Razlozi za prestanak jedenja životinjskih proizvoda povećavaju se kako se klimatska kriza sve više približava. Evo nekoliko načina na koje biljna prehrana može pomoći u zaštiti planeta:

  • Za stvaranje nemogućeg hamburgera potrebno je 78 puta manje korištenja zemljišta od konvencionalnog hamburgera s govedinom.
  • Biljna prehrana može smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 61 posto.
  • Suša u Kansasu natjerat će poljoprivrednike da odbace 3,85 milijuna bušela usjeva ove godine.
  • Konzumacija biljne hrane dva puta tjedno tijekom godine jednaka je sadnji 14 milijardi stabala jer pomaže u smanjenju korištenja zemljišta i preokreće smrtonosne emisije stakleničkih plinova
  • Prehrana biljnom hranom pomaže njegovanju bioraznolikosti i zaštiti otprilike 626 vrsta od gubitka nastanjivih područja.

Za više planetarnih događanja posjetite članke The Beet's Environmental News.