Ako čekate do kasno u danu da pojedete većinu hrane, bilo zato što ujutro niste osobito gladni, bilo da biste povremeno postili ili smršavjeli, nova studija kaže da možda sabotirate sposobnost vašeg tijela da sagori više kalorija ako je to jedan od vaših ciljeva mršavljenja.
Prema istraživanju, post rano i jedenje kasno tijekom dana povećava vaše znakove gladi, smanjuje broj kalorija koje vaše tijelo sagorijeva, pa čak i mijenja način na koji tijelo pohranjuje masno tkivo kako bi potaknulo dodavanje masti i smanjilo sagorijevanje masti kao sredstvo za opstanak. "Istraživači u Brigham and Women&39;s Hospital (dio Mass General u Bostonu) proveli su studiju kako bi pokušali bolje razumjeti učinak kasnog jela.Otkrili su da kasnije jedenje utječe na tri ključna čimbenika povezana s pretilošću i sposobnošću postizanja gubitka težine: regulacija unosa kalorija, broj kalorija koje sagorijevate i molekularne promjene u masnom tkivu."Prehrana u kasnim danima utječe na gubitak težine
Pretilost pogađa otprilike 42 posto odrasle populacije SAD-a i pridonosi nastanku kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, određene vrste raka i metabolička stanja poput inzulinske rezistencije i predijabetesa. Nova studija otkrila je da kasno jedenje suzbija prirodnu tjelesnu potrošnju energije, potiče glad (tako da jedete više kada konačno ušuškate večeru) i mijenja strukturu masnog tkiva, što u kombinaciji može povećati rizik od pretilosti. "Vrijeme uzimanja hrane značajno utječe na to koliko energije sagorijevamo tijekom dana, kao i na naš apetit i molekularne puteve u masnom tkivu. Njihovi su rezultati upravo objavljeni u časopisu Cell Metabolism.""Željeli smo testirati mehanizme koji bi mogli objasniti zašto kasno jedenje povećava rizik od pretilosti, piše glavni autor Frank A. J. L. Scheer, Ph.D., koji je direktor Programa medicinske kronobiologije u Brighamovom odjelu za spavanje i cirkadijalne poremećaje. "
"Prethodna istraživanja su pokazala da je kasno jelo povezano s povećanim rizikom od pretilosti, povećanjem tjelesne masnoće i smanjenim uspjehom u mršavljenju. Htjeli smo razumjeti zašto."
Studija je ispitivala utječe li vrijeme uzimanja hrane na pretilost ako su svi ostali čimbenici ostali isti. Čini se da kasnodnevna ishrana ne samo da utječe na naš cirkadijalni ritam, već i na broj kalorija koje tijelo sagorijeva tijekom posta, kao i na našu razinu gladi. Ali najviše je iznenadilo otkriće što se događa s molekularnim putem kojim tijelo pohranjuje mast.
Bila je to mala studija, sa samo 16 pacijenata koji su imali prekomjernu težinu ili pretilo.Svaki se sudionik pridržavao strogog rasporeda ranih ili kasnih obroka i održavao sve ostale čimbenike konstantnima, uključujući vrijeme spavanja i buđenja. Bilježeći apetit i glad te uzimajući uzorke krvi i temperaturu sudionika tijekom dana, istraživači su mogli mapirati potrošnju energije.
Da bi izmjerili kako vrijeme jela utječe na molekularne puteve uključene u adipogenezu ili kako tijelo skladišti mast, istraživači su prikupili biopsije masnog tkiva od podskupine sudionika tijekom laboratorijskog testiranja u protokolima ranog i kasnog uzimanja hrane, kako bi omogućili usporedbu uzoraka/razina ekspresije gena između ova dva uvjeta prehrane.
Kasno jedenje, definirano kao čekanje četiri dodatna sata da počnete jesti za taj dan, pospješilo je otpuštanje hormona gladi leptina, koji je ostao povišen 24 sata, a također je usporilo broj sagorjelih kalorija za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Kasno jelo također potiče adipogenezu, kada tijelo skladišti mast, i smanjuje stopu lipolize, što je kada tijelo mobilizira mast da sagorijeva za energiju.
Autori studije rekli su da njihova otkrića objašnjavaju zašto čekanje na jelo (pijuckanje doručka, a možda čak i ručka) potiče pojedince da se udebljaju, iako poste. Tijelo reagira na nedostatak hrane tako da se uključi dimer, kako bi smanjio proizvodnju i sačuvao kalorije, te pohranjuje masnoću, kao način samozaštite od gladi ili drugih potencijalno opasnih situacija u kojima je hrane malo.
Zaključak: jedite zdravu biljnu prehranu s obrocima bogatim vlaknima tijekom cijelog dana
Bilo da želite smršaviti ili smanjiti rizik od pretilosti i srodnih bolesti, cjelodnevna prehrana bogata vlaknima od povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki dokazan je način da ostanite siti i smanjite unos kalorične hrane poput prerađenih ugljikohidrata. Najgora stvar koju možete jesti je prehrana rafiniranim ugljikohidratima i dodanim šećerom, koja povećava šećer u krvi i govori tijelu da pohranjuje dodatne kalorije kao masnoću.
Za više informacija o zdravoj prehrani i prirodnom mršavljenju pogledajte The Beet's Plant-Based Diet, koju je osmislio nutricionist.
