Meso i mliječni proizvodi zahtijevaju 83 posto obradivog zemljišta na planetu i proizvode samo 18 posto svjetskih kalorija. Uzgoj životinja pridonosi pogoršanju klimatske krize, prijeteći nesigurnosti hrane u cijelom svijetu. No nova istraživanja sugeriraju da bi uvođenje mikroalgi bogatih proteinima, bogatih hranjivim tvarima moglo pomoći u povećanju proizvodnje hrane za 50 posto do 2050. godine. Smanjenje ovisnosti o proizvodnji mesa u korist proteina temeljenih na algama moglo bi pomoći u prehrani 10 milijardi ljudi diljem svijeta dok se planet suočava s neviđenom krizom pitanja okoliša.
Istraživači s Dukea, Cornella i Stanforda udružili su se kako bi procijenili kako proizvodnja algi može pomoći u smanjenju ekoloških posljedica uzgoja životinja.Izvješće naglašava kako uzgoj algi može biti održivo rješenje za zamjenu proteina mesa. Istraživači su objavili izvješće u oceanografskom znanstvenom časopisu Oceanography, u kojem su detaljno opisali kako kopnene farme algi mogu smanjiti negativne utjecaje proizvodnje hrane na korištenje zemljišta, slatkovodne resurse, biološku raznolikost i još mnogo toga.
"Imamo priliku uzgajati hranu koja je vrlo hranjiva, brzo raste, i to možemo učiniti u okruženjima u kojima se ne natječemo za druge namjene," Charles Greene, profesor emeritus Sveučilišta Cornell za zemlju i atmosferske znanosti i stariji autor rada, stoji u priopćenju. "A budući da ga uzgajamo u relativno zatvorenim i kontroliranim objektima, nemamo isti utjecaj na okoliš."
Izvješće govori o tome kako je uzgoj životinja pretjerano intenzivan, uz napomenu da će svjetska populacija prerasti tempo proizvodnje hrane u cijelom svijetu. Ovo također uključuje štete u oceanima uzrokovane pretjeranim ribolovom, što se odnosi na pretjerano iskorištavanje morske ribe, školjkaša i akvakulture morskih algi duž svjetskih obala.
Istraživači su naglasili da ispunjavanje klimatskih ciljeva i ciljeva nulte neto emisije neće u potpunosti zaštititi planet od klimatske krize. Izvješće sugerira da se ovisnost o uzgoju životinja mora obuzdati kako bi se održale razine hrane i spriječila nesigurnost hrane.
"Jednostavno ne možemo ispuniti naše ciljeve s načinom na koji trenutno proizvodimo hranu i našom ovisnošću o kopnenoj poljoprivredi", rekao je Greene.
Uzgoj mikroalgi mogao bi spasiti planet
Istraživači su zaključili da su najbolja mjesta za uzgoj algi blizu obala globalnog juga. Mikroalge rastu otprilike 10 puta brže od tradicionalnih usjeva i ne zahtijevaju korištenje tla ili slatke vode, a osiguravaju esencijalne hranjive tvari uključujući esencijalne aminokiseline, vitamine, antioksidanse i omega-3 masne kiseline.
"Alge zapravo mogu postati žitnica za globalni jug", rekao je Greene. “Na tom uskom pojasu zemlje možemo proizvesti više od svih proteina koji će svijetu biti potrebni.
"Ako koristimo alge u ovim dugovječnim strukturnim materijalima, tada imamo potencijal biti negativni na ugljik i dio rješenja za klimatske promjene."
Uzgoj algi također može pomoći u smanjenju količine ugljika u atmosferi. Za uzgoj algi potreban je ugljični dioksid, a istraživači su sugerirali da se ugljik može ekstrahirati iz atmosfere kako bi se pomoglo u proizvodnji novih proteina na bazi algi. Uz to, proces uzgoja algi smanjio bi otjecanje slično konvencionalnim usjevima, što će smanjiti otpad tijekom procesa uzgoja.
Ovog travnja, tim istraživača s Tehnološkog sveučilišta Nanyang objavio je studiju koja tvrdi da bi mikroalge potencijalno mogle djelovati kao zdravija, daleko održivija alternativa palminom ulju. Proizvodnja palminog ulja značajno pridonosi krčenju šuma, zagađenju i gubitku bioraznolikosti, ali nove zamjene za mikroalge mogle bi praktički iskorijeniti ekološke štete od ulja.
Opasnosti uzgoja životinja
Trenutno, 85 posto planeta trenutno osjeća posljedice klimatskih promjena, prema istraživačima Mercator Research Instituta. A jedna od glavnih posljedica je nesigurnost hrane zbog suše, problema s opskrbnim lancem i bolesti. Kako bi se usporila klimatska kriza, nužno je usvajanje rješenja na bazi biljaka. Usvajanjem biljne prehrane potrošači bi mogli pomoći u smanjenju emisije stakleničkih plinova za 61 posto.
Konzumacija biljne hrane dvaput tjedno tijekom godine jednaka je sadnji 14 milijardi stabala jer pomaže u smanjenju korištenja zemljišta i smanjuje smrtonosne emisije stakleničkih plinova. Nova rješenja kao što su mikroalge, pa čak i proizvodnja mikroflore mogu potrošačima ponuditi protein bogat hranjivim tvarima koji je bolji za planet.
Drugo izvješće pokazalo je da bi zamjena 20 posto konvencionalno proizvedene govedine alternativama na bazi mikroba mogla smanjiti krčenje šuma za 50 posto do 2050. godine.Ovaj bi proces smanjio ovisnost o kopnenoj poljoprivredi i stočarstvu, smanjujući emisije stakleničkih plinova i prekomjerno korištenje zemljišta.
"Prehrambeni sustav je uzrok trećine globalnih emisija stakleničkih plinova, a proizvodnja mesa preživača je najveći pojedinačni izvor", rekao je tada Florian Humpenöder, glavni autor studije. "Zamjena mesa preživača mikrobnim proteinima u budućnosti mogla bi značajno smanjiti otisak stakleničkih plinova u prehrambenom sustavu."
Za više planetarnih događanja posjetite The Beet's Environmental News.
