Kako bi zaštitili planet od ekoloških katastrofa povezanih s klimatskim promjenama, vlade i građani moraju se obvezati na tri glavna koraka: jesti biljnu hranu, koristiti manje ugljične energije i ukloniti CO2 iz atmosfere. Sve tri ove mjere drastično će smanjiti stakleničke plinove koji se ispuštaju u atmosferu i spriječiti zagrijavanje planeta opasnom brzinom od 0,3°F svakog desetljeća.
Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) upravo je objavio treći dio svog velikog izvješća o klimatskim promjenama, nakon upozorenja "Code Red" koje je objavio prošlog kolovoza.U izvješću se navodi da svijet također mora smanjiti emisije metana za 33 posto do 2030. kako bi usporio klimatske promjene, ali jedna glavna razlika uočena je u ovom dijelu: iako je situacija strašna, izvješće daje nadu da još ima vremena za djelovanje.
Ako je situacija beznadna, primijetili su kritičari izvještavanja o klimatskim promjenama, onda ljudi dižu ruke i odustaju. Ako im date produktivne, izvedive, učinkovite korake, tada će biti potaknuti na akciju. Čini se da UN-ovo izvješće internalizira tu poruku: Još uvijek ima vremena da spasimo naš planet, a najučinkovitija stvar koju pojedinac može učiniti je prijeći na prehranu biljnom hranom; to je jedan od najlakših i najučinkovitijih načina za smanjenje ugljičnog otiska.
Emisije stakleničkih plinova najveće u povijesti
Šesto izvješće o procjeni UN-a objašnjava da su od 2010. do 2019. globalne emisije stakleničkih plinova dosegnule najviše razine u ljudskoj povijesti.Izvješće se posebno usredotočilo na porast metana, ističući da je ovaj staklenički plin (GG) 80 puta jači od CO2, koji sporije zagrijava atmosferu. Istraživači tvrde da kako bi se emisije metana svele na najmanju moguću mjeru, zemlje i ljudi moraju raditi na smanjenju oslanjanja na uzgoj životinja, uz napore da se zaustavi brza proizvodnja hrane i smanji proizvodnja fosilnih goriva.
Iako izvješće detaljno opisuje koliko je hitno potrebno zaustaviti klimatske promjene, istraživači također naglašavaju da još ima vremena za borbu protiv alarmantnog trenda. Napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova već su počeli pozitivno utjecati na ono što znanstvenici mjere, ističe se u izvješću. Napori za ublažavanje klimatskih promjena – kao što je širenje solarne energije i energije vjetra – već su pomogli u smanjenju razine GG, ali potrebno je još poboljšanja.
Radnje koje smanjuju klimatske promjene djeluju
"Možete vidjeti prve znakove da radnje koje ljudi poduzimaju počinju činiti razliku, rekao je Jim Skea, supredsjedavajući IPCC Radne skupine III.Velika poruka koju imamo (je da) su nas ljudske aktivnosti dovele u ovaj problem i da nas ljudska djelatnost zapravo može ponovno izvući iz njega.”"
Izvješće IPCC-a zaključuje da emisije stakleničkih plinova moraju doseći svoj vrhunac prije 2025. (što je u znanstvenom smislu minuta od sada) i smanjiti se za najmanje 43 posto do 2030. kako bi se planet spasio od nestalnog ciklusa grijanje jer kada se polarne kape otope, oceani će se podići i naša atmosfera će se nepovratno promijeniti zauvijek.
"Trenutno će Zemljina temperatura nastaviti rasti prema referentnoj vrijednosti od 1,5 stupnjeva Celzijusa što nas stavlja u poziciju bez okretanja unatrag gdje će klima proizvesti više požara, poplava, oluja i porasta razine mora što će stvoriti život na ovoj planeti neprepoznatljivi, a naši prehrambeni sustavi neodrživi."
Panel upozorava da će se klimatske promjene i globalne temperature stabilizirati tek kada planet dosegne neto nulte emisije ugljika.Kako bi ostali ispod kritične točke globalnog zatopljenja, net-nula mora biti dostignuta do 2050-ih. Izvješće također pokazuje da će globalna temperatura dosegnuti 2,0º C, ako se neto-nula ne može postići do 2070-ih.
Biljna prehrana jedan je dio rješenja
Ovo novo izvješće nadovezuje se na izvješće IPCC-a iz kolovoza, u kojem se tvrdi da su ljudi "nedvosmisleno" odgovorni za klimatske promjene. Najnoviji nastavak naglašava da je, iako je određena snaga u energetskom sektoru pomogla u smanjenju razina emisija, potrebno djelovanje u svim sektorima poljoprivrede i šumarstva kako bi se učinkovito ublažila klimatska kriza. No, nema sumnje da ljudi još uvijek mogu ispravno zaustaviti klimatske promjene.
“Na raskrižju smo. Odluke koje sada donosimo mogu osigurati životnu budućnost. Imamo alate i znanje koje je potrebno za ograničavanje zagrijavanja,” rekao je u izjavi predsjedavajući IPCC-a Hoesung Lee. “Ohrabruju me klimatske mjere koje se poduzimaju u mnogim zemljama.Postoje politike, propisi i tržišni instrumenti koji se pokazuju učinkovitima. Ako se povećaju i primjenjuju šire i pravednije, mogu poduprijeti duboko smanjenje emisija i potaknuti inovacije.”
Ljudi su odgovorni za klimatske promjene
Izvješće IPCC-a služi kao upozorenje za ljude diljem planeta, ali što je još važnije, skupina istraživača ima za cilj odrediti glavne izvore staklenika i usmjeriti politike za bolje ublažavanje opasnosti. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres objasnio je da je svijet na putu da udvostruči granicu od 1,5º C propisanu Pariškim sporazumom kao prijelomnu točku s koje nema povratka.
Guterres je naglasio da "neki vladini i poslovni čelnici govore jedno, a rade drugo." Postoje 24 zemlje koje su razvile svoja gospodarstva istovremeno smanjujući svoje emisije stakleničkih plinova, nešto što se može koristiti kao plan za druge zemlje koje žele učiniti isto.
Ovo izvješće detaljno opisuje kako se većina emisija metana i ugljika može izravno pripisati uzgoju životinja, ponavljajući drugo izvješće koje tvrdi da je uzgoj životinja zapravo odgovoran za 87 posto emisija povezanih s hranom. IPCC također pokazuje kako su se emisije ugljičnog dioksida iz tvornica, gradova, vozila i farmi eksponencijalno povećale u 2010-ima.
Emisije ugljičnog dioksida iz tvornica, gradova, zgrada, farmi i vozila porasle su 2010-ih, nadmašujući koristi od prelaska elektrana na prirodni plin iz ugljena i korištenja više obnovljivih izvora kao što su vjetar i sunce.
Pored uzgoja životinja i opće proizvodnje, izvješće također navodi da su najbogatiji ljudi i najbogatiji planeti izravno povezani s globalnim zagrijavanjem. Izvješće navodi da najbogatijih 10 posto kućanstava preuzima odgovornost za trećinu do gotovo polovicu svih emisija stakleničkih plinova, dok najsiromašnijih 50 posto proizvodi samo 15 posto emisija.
Biljna prehrana može pomoći u rješavanju klimatske krize
Iako UN-ova hitna upozorenja mogu izazvati paniku, IPCC tim naglašava da postoji rješenje za porast stakleničkih plinova. Konkretno, novo izvješće IPCC-a tvrdi da poboljšanjem biljnih tehnologija i promicanjem održive prehrane ljudi i vlade mogu značajno pomoći u smanjivanju pogoršanja klimatske krize.
"Tamo gdje je prikladno, prijelaz na prehranu s većim udjelom biljnih proteina, umjerenim unosom namirnica životinjskog podrijetla i smanjenim unosom zasićenih masti mogao bi dovesti do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova", navodi se u izvješću. "Korist bi također uključivala smanjenu okupaciju zemljišta i gubitak hranjivih tvari u okolni okoliš, dok bi u isto vrijeme pružala zdravstvene koristi i smanjila smrtnost od nezaraznih bolesti povezanih s prehranom."
Prelaskom na biljnu prehranu čak i dva puta tjedno, ljudi bi mogli spasiti ekvivalent od 14 milijardi stabala.Za biljnu proizvodnju potrebno je znatno manje materijala i energije. Na primjer, tvrtka Impossible Foods provela je procjenu životnog ciklusa koja je otkrila da je za proizvodnju veganske kobasice potrebno 71 posto manje emisija stakleničkih plinova, 79 posto manje vode i 41 posto manje zemlje od proizvodnje životinjske kobasice.
IPCC planira završiti svoje šesto izvješće o procjeni kasnije ove godine, pružajući više smjernica ljudima i vladama diljem svijeta. Prelazak na biljnu prehranu ostaje jasna metoda minimiziranja pojedinačnih doprinosa klimatskoj krizi uz istovremeno uklanjanje potrebe za životinjskom poljoprivrednom industrijom diljem svijeta.
"Klimatske promjene proizlaze iz više od stoljeća neodržive energije i korištenja zemljišta, načina života i obrazaca potrošnje i proizvodnje", rekao je Skea. "Ovo izvješće pokazuje kako nas sadašnje djelovanje može pomaknuti prema pravednijem, održivijem svijetu."
Zaključak: Još uvijek ima vremena za djelovanje u vezi s klimatskim promjenama, kaže UN. Prelazak na biljnu hranu učinkovit je način za početak
Ujedinjeni narodi objavili su izvješće u kojem pozivaju građane i vlade da odmah poduzmu mjere za usporavanje klimatskih promjena. Dobre vijesti: Još uvijek ima vremena za djelovanje, ali to moramo učiniti sada. Prehrana biljnom hranom jedan je od najučinkovitijih načina za smanjenje ugljičnog otiska. Saznajte na koje druge načine možemo nešto promijeniti.
